Tag: kultura

Kava & ljubav

Kava & ljubav

Jer imaju kava i ljubav možda nešto zajedničkoga?

Nedavno je bilo Valentinovo. Romantičari su si dali truda da taj dan bude poseban, što znači da su žene očekivale od svog dragog neki kreativan, poseban i dramatičan dokaz njegove ljubav, a muškarcima je već danima prije curio znoj zbog pritiska. No, neki su si sigurno uzeli samo malo vremena za uživanje u kavi. Razmišljajući o tom fenomenu Valentinova i ljubavi, shvatio sam da
ljubav i kava imaju dosta toga zajedničkog.

“Vruća kao pakao, crna kao đavao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav”, tako je davno, tamo negdje u 18. stoljeću, već opisao Charles-Maurice de Talleyrand-Périgord omiljenu kavu.

Ali i mlađe generacije, recimo oni rođeni do 90-ih godina prošlog stoljeća, povezuju kavu s ljubavnim avanturama. Nismo li zvali curu na kavu kad smo je htjeli upoznati ili možda nakon uspješne večere i pratnje do njezinih kućnih vrata čekali da nas zapita želimo li doći gore na još jednu šalicu kave? Kasnije rođeni vjerojatno to pitanje riješe pomoću neke aplikacije.

Evo nekih činjenica koje su kavi i ljubavi zajedničke.

“Hladnu kavu ne bi trebali podgrijati!” To su već naše bake znale, kava se pije svježa i vruća. Isto tako, svima koji boluju od neostvarene ljubavi iz prošlosti dajem po tom principu dobar savjet. Kao i hladna kava, tako i stara ljubav često ostavlja samo gorak okus. Trebali bi odustati od toga. Bolje je shuhati novu, svježu kavu – ima mnogo bolji okus!

Dobro za srce!
Lupa ti srce kao ludo? Kad ugledaš svoju dragu/dragog drastično ti raste puls? Klasična dijagnoza – zaljubljen si! Isti simptomi pojavljuju se i kod kavoljubaca. U međuvremenu je dokazano da kava smanjuje rizik od srčanih bolesti.

Čini vas sretnim!
Auto se pokvario, ukrali su vam bicikl ili ste zakasnili na vlak? Sve to nije tako strašno zato što nosimo ružičaste naočale! Friško zaljubljeni su sretni i ništa im ne može skinuti onaj osmijeh od uha do uha s lica. Tako i konzumente kave na možemo tako brzo uzdrmati. Već 4 šalice kave na dan mogu smanjiti rizik oboljenja od depresije za 10 %.

Nema spavanja!
Još koja šalica kave navečer ili putovanje u mislima k svojoj ljubavi – oboje nam ne da da zatvorimo oči. Ima toliko lijepih stvari za raditi osim spavanja.

Veća produktivnost!
Svježe zaljubljeni često imaju osjećaj da sve što si zamisle mogu i ostvariti. Mnogo su aktivniji i daju sve od sebe – ne isključivo samo na poslu. Tako i uz jutarnju kavu naš dan mnogo lakše krene i brže jurimo kroz njega. Razlog tome je što kofein potiče prokrvljenost.

Znate li priču o tržnici Trešnjevka?

Znate li priču o tržnici Trešnjevka?

Trešnjevka kraj Zagreba bila je radnička četvrt .

U izvorima iz 17. stoljeća susrećemo se s lokalitetom Pod Črešnjom pa je otuda i nastalo ime Trešnjevka. U to su vrijeme ovdje živjeli kmetovi kraj grada Zagreba. U drugoj polovini 19. stoljeća na tom mjestu nastaju prve jezgre neplanski građenih naselja siromašnih gradskih slojeva.

Regulatornom osnovom za razvoj grada iz 1889. godine postavljeni su temelji današnje Trešnjevke. Ulice su umjesto brojeva dobile imena, a trgovi slova. Tako je Trešnjevački trg bio Trg U. Na Trešnjevci su se gradile radničke četvrti sa skromnim nastambama zagrebačkih radnika, a kako se je to područje sve više naseljavalo trebalo je urediti za život što snošljivije uvjete.

S napretkom stigla je i Tržnica Trešnjevka

S napretkom stigla je i Tržnica Trešnjevka
Trešnjevački Trg oko 1970

Napredak je nastupio izgradnjom tramvajske pruge, uvođenjem električne struje te otvaranjem mnogih trgovina, tvornica i sl. Otprilike u isto vrijeme otvara se i prvo tržište na prostoru Ozaljske ulice. Ono je danas poznato kao Trešnjevački trg, odnosno Trešnjevačka tržnica. Kao i većina zagrebačkih tržnica i ona je otvorena u prvoj polovini 20. stoljeća. Već u tridesetim godinama 20. stoljeća zahtijevalo se proširenje tržnice u Ozaljskoj ulici jer se njome služila cijela Trešnjevka u kojoj je živjelo oko 40.000 stanovnika. Da bi se uveo red na zagrebačkim tržnicama i tržištima, Gradska je uprava donijela Tržišni red (1922., 1935. i 1939. godine), a u onome iz 1922. godine vidljivo je da tržnice na Trešnjevci još nema. U Tržišnom redu iz 1935. godine tržnica je postojala, a 1939. godine navedena su sva mjesta u Zagrebu na kojima se smjelo javno prodavati živežne namirnice. To su bile Gradska tržnica Pod Zidom – Dolac, Gradska tržnica u Branimirovoj ulici i Gradska tržnica u zgradi Arko – Jadranskog osiguravajućeg društva Pod Zidom. Za ostala mjesta prodaje koristio se termin tržište, dok je tržnica za prodaju voća i povrća na veliko bila u Branimirovoj ulici i Gradska ribarnica na Dolcu. Tržišni red je određivao odnose trgovanja na tržnici i tržištu, od određivanja tržišnih dana, ubiranja tržišne takse, higijenskih uvjeta trgovanja, kazni te prava trgovanja i podjele tržišnih mjesta.  Trebalo je srjediti higijenske uređaje za pohranu neprodanog voća i povrća. Dotada se ono skladištilo u podrumima koji su nerijetko bili mračni, vlažni te prepuni podrumskih insekata, miševa i štakora. To je i razlog što Trešnjevčani mole gradsku vlast da i njima urede prikladna skladišta, kakva su bila i na Tržnici Dolac. Ona je posebno skrbila o čistoći na svim tržnicama pa tako i o onoj u Ozaljskoj ulici, a izričito se zabranjivalo pljuvanje i dovođenje pasa u tržne prostore.

Želite više doznati o zagrebačkom kvartu Trešnjava posjetiti ovu zanimljivu stranicu.

Male razlike

Male razlike

Pronašli na forumu ovaj zanimljivi post u kojem pisac objašnjava razlike tradicionalne kave (kod nas turska). Tko se slaže ili ne slaže ili ima nešto za dodati neka slobodno popunjava. Mislimo da ova tema, tko kako i zašto gdje kuha tursku muči već 100 godine sve generacije. Neka ta tradicija (diskusija) i dalje traje.

pisao je prijatelj kave:

“Mjere su za 2 fildjana
Fildjan je soljica koja nema rucku, drzi se sa 3 prsta i u vise slucajeva se kafa srce. Znaci stari obicaj je srkanje kafe, skoro se ne dira fildjan usnama…

Bosanska kafa

2 cajne kasike kafe u dzezvu (bakrenu), i dzezvu staviti na vatru dok kafa ne pocne mirisati, onda zaliti vrelom vodom, da kafa PUKNE (zvuk koji pravi voda kada dodje u dodir sa vrelom kafom, i vrelim dnom dzezve… vraca se na vatru da kafa krene (kad pocne da vrije, kafa krene da izadje iz dzezve) onda se skida sa vatre, uz kafu se obavezno sluzi “rahat lokum” sa cackalicom, casa vode i secer u kocki, i kasikica naravno… Pravilno se kasikicom hladna voda iz case sipa u dzezvu da se dopuni dio koji je ostao do vrha dzezve, kocka secera se umoci u fildjan, namoceni dio odgrize i preko toga se srce kafa…

Turska kafa

4 cajne kasike kafe, secer po mjeri i HLADNA voda, sackekati da sve krene, i zaliti sa malo vrele vode, potom ostaviti da odstoji malo kafa, da se talog smiri, nasuti kolicinu jednog fildjana… sluzi se sa “rahat lokumom” i casom vode…

Srpska kafa nema velikih razlika kao Bosanska osim toga sto se “srpska” ukuhava sa secerom…
Ne koriste kocku nego secer odmah ubacuju sa kafom i zaljevaju vrelom vodom… Cesto koriste i oni fildjane, mada biraju, ne koriste sa mjesecom i zvijezdom…

O ovome znam, posto sam radio u nacionalnom restoranu u sarajevu, i bili smo specializirani za sluzenje kafa.”

Da da dodam, da ima i arapska “kafa” moze se nazvati kafom, mada kod nas to nema smisla…
Ima smjesa vec pripremljena koja u sebi u glavnom sadrzi zelenu kafu, koja nije termicki obradjena al je samljevena i kardamom, i dosta dosta drugih zacina, koje vjerujte mi ne pamtim… Stave se 3 kasike te smjese na 0,4 – 0,5 dl vode, i ostavi se da vrije 4-5 minuta, ima jako intenzivan miris… Sluzi se u specialnim ibricima, i vrlo malim fildjanima i obavezno sa hurmama, jer su hurme kao sladilo… hurme (datule)”

Sada ste vi na redu…

Kona _ Hawaii

Kona _ Hawaii

smeđe zlato Havaja

Kona kava uzgaja se u Kona distriktu na zapadnoj obali otoka Havaja (Big Island), najvećom otoku havajskog arhipelaga. Još od početka 19. stoljeća na Havajima se uzgaja kava. Kosine vulkana Mauna Loa i Hualalai su strašno plodne i garantiraju idealnu mikroklimu za uzgoj visoko kvalitetne kave.

Navodno je Reverend Ruggles 1828. godine donio zrna kave iz Brazila. Kavu se u početku uzgajalo na velikim plantažama, no zbog velike svjetske krize kave u 1899. godini promijenila su se prava imovina. Vlasnici plantaže bili su prisiljeni iznajmiti zemljište svojim radnicima. Ti radnici uglavnom porijeklom iz Japana počeli su uzgajati visoko kvalitetne kave u malim obiteljskim obrtima.

Danas Kona ima 600 farmi kave od kojih se veći dio prostire na od jednog do tri hektara.

Plantaže se još uvijek vode uglavnom obiteljski i plodovi se beru ručno.
Kava cvate od veljače do ožujka. Mali bijeli cvjetići pokrivaju grmove kave koje domaći zovu cvijetine “kona snijeg”. U travnju se javljaju prvi zeleni plodovi, a krajem kolovoza počinju zoriti prve bobice. Između kolovoza i siječnja su berbe.
U sljedećih 24 sata od berbe zrna se oslobode u pulperu voćnog mesa i nakon toga idu u bazen fermentacije. Fermentacija traje između 12 i 24 sati, ovisno o temperaturi. Nakon toga se zrna suše od 7 do 12 dana.

Kona zrna se klasificiraju u dvije kategorije: Typ I su zrna iz bobica s dva zrna. Typ II su zrna iz bobica sa samo jednom zrnom (Peaberrys). Dalje se kvalificira po veličini, vlažnosti i kvaliteti; postoje Kona extra fancy, Kona fancy, Kona Number 1, Kona select i Kona Prime. Kona kava je nezamjenjiva upravo zbog vulkanske zemlje na kojoj raste. Zanimljivo je da se kone proizvode oko 700 tona godišnje dok se na svjetskom tržištu pojavi 10.000 tona kone. Moguće da je to tako jer jedan takozvani kona blend (mješavina raznih sorta kave) mora sadržavati samo 10 % kona kave, ostatak može biti bilo što.