Tag: Teneo Coffee Shop

5 alternativa kravljem mlijeku u kavi

5 alternativa kravljem mlijeku u kavi

Uzeo sam si vremena i malo testirao što se može koristiti za kavu ako volimo fini kremasti cappuccino, ali smo netolerantni na kravlje mlijeko ili jednostavno tražimo neku alternativu. Probao sam 5 alternative kravljem mlijeku, pjenio i kušao. Znači, dva su aspekta bila bitna: kako se mlijeko pjeni i kako se spaja s espressom. Jer nitko se ne želi zbilja odreći cappuccina.

alternativno mlijeko za kavu

Sojino mlijeko najčešća alternativa kravljem mlijeku

Sojino mlijeko već je odavno postalo “must have” ponuda u mnogim lokalima. Soy latte je valjda već svakome poznat. No, između raznih sojinih mlijeka koje možemo kupiti u dućanima ipak ima razlike. Pjeniti se jako dobro mogu uglavnom sve varijante, tako da možemo dobiti finu kremastu teksturu. Što se tiče okusa, malo se teže naviknuti na nezaslađene bio varijante. Naravno, one slatke varijante s raznim dodacima lakše prolaze.

O sojinim proizvodima postoji podijeljeno mišljenje. Jedni ih smatraju zdravom, naprimjer zbog fitoestrogena koji se nalaze u soji. Drugi argumentiraju da su većina sojinih proizvoda napravljeni od genetski modificiranih zrnca. Sami odlučite i pazite od kojeg proizvođača kupujte sojino mlijeko.

Mlijeko od badema slatka alternativa kravljem mlijeku

Prvo što se moglo primijetiti je da se ovo mlijeko također jako lijepo pjeni. Krema ispadne jako kremasta i možda malo prečvrsta za latte art, ali to ovisi i o sposobnostima bariste. Ipak, okus ovog biljnog napitka dosta je dominantan i jako slatki, nekima se upravo to sviđa, dok drugima to uopće ne prolazi. Treba probati! Sigurno je to da se arome espressa teže probijaju. Bademovo mlijeko je dobra alternativa kravljem mlijeku ako trebate vitamina E i kalcija, ako volite slatku kavu (ne treba dodatno šećeriti kavu) i ako pazite na kalorije.

Mlijeko od lješnjaka vrlo neobična alternativa kravljem mlijeku

Već pri otvaranju pakiranja širi se miris karamela. Ovo mlijeko meni osobno odgovara odlično uz kavu. Ima neku slatku notu koja podsjeća na nugat. No, ipak to je mlijeko koje se može tu i tamo koristiti. Čini mi se da je svakodnevno konzumiranje preslatko i teško. Krema koja ispadne puna je mjehurića, ali čvrsta i nije baš za latte art.

Zobeno mlijeko klasiker za sve

I zobeno mlijeko nije baš dobilo na bodovima što se tiče kvalitete za pjenjenje. Mnogo je mjehurića koji se i brzo raspadnu. U kombinaciji s kavom uglavnom podsjeća na one biljne varijante kave, okus mlijeka je dosta dominantan. Ipak, i tu sam našao slađu varijantu koja možda samo i meni paše. I tu treba isprobavati.

Rižino mlijeko kao zadnji izbor

Ovo je sigurno gubitnik ovog malog eksperimenta. Rezultat nije lako opisati. Mlijeko je jako vodenasto i jako se teško pjeni. Rezultat je nikakva krema, veliki mjehurići koji se još i brzo raspadnu. Okusom ovisi o varijantama, ali uglavnom meni ne paše uz kavu. Svakako je alternativa svima koji su alergični na sve drugo. Rižino mlijeko samo rijetko uzrokuju alergijske reakcije.

Ovo je, naravno, sve subjektivno pa samo naprijed i isprobate sami!

Znate li priču o tržnici Trešnjevka?

Znate li priču o tržnici Trešnjevka?

Trešnjevka kraj Zagreba bila je radnička četvrt .

U izvorima iz 17. stoljeća susrećemo se s lokalitetom Pod Črešnjom pa je otuda i nastalo ime Trešnjevka. U to su vrijeme ovdje živjeli kmetovi kraj grada Zagreba. U drugoj polovini 19. stoljeća na tom mjestu nastaju prve jezgre neplanski građenih naselja siromašnih gradskih slojeva.

Regulatornom osnovom za razvoj grada iz 1889. godine postavljeni su temelji današnje Trešnjevke. Ulice su umjesto brojeva dobile imena, a trgovi slova. Tako je Trešnjevački trg bio Trg U. Na Trešnjevci su se gradile radničke četvrti sa skromnim nastambama zagrebačkih radnika, a kako se je to područje sve više naseljavalo trebalo je urediti za život što snošljivije uvjete.

S napretkom stigla je i Tržnica Trešnjevka

S napretkom stigla je i Tržnica Trešnjevka
Trešnjevački Trg oko 1970

Napredak je nastupio izgradnjom tramvajske pruge, uvođenjem električne struje te otvaranjem mnogih trgovina, tvornica i sl. Otprilike u isto vrijeme otvara se i prvo tržište na prostoru Ozaljske ulice. Ono je danas poznato kao Trešnjevački trg, odnosno Trešnjevačka tržnica. Kao i većina zagrebačkih tržnica i ona je otvorena u prvoj polovini 20. stoljeća. Već u tridesetim godinama 20. stoljeća zahtijevalo se proširenje tržnice u Ozaljskoj ulici jer se njome služila cijela Trešnjevka u kojoj je živjelo oko 40.000 stanovnika. Da bi se uveo red na zagrebačkim tržnicama i tržištima, Gradska je uprava donijela Tržišni red (1922., 1935. i 1939. godine), a u onome iz 1922. godine vidljivo je da tržnice na Trešnjevci još nema. U Tržišnom redu iz 1935. godine tržnica je postojala, a 1939. godine navedena su sva mjesta u Zagrebu na kojima se smjelo javno prodavati živežne namirnice. To su bile Gradska tržnica Pod Zidom – Dolac, Gradska tržnica u Branimirovoj ulici i Gradska tržnica u zgradi Arko – Jadranskog osiguravajućeg društva Pod Zidom. Za ostala mjesta prodaje koristio se termin tržište, dok je tržnica za prodaju voća i povrća na veliko bila u Branimirovoj ulici i Gradska ribarnica na Dolcu. Tržišni red je određivao odnose trgovanja na tržnici i tržištu, od određivanja tržišnih dana, ubiranja tržišne takse, higijenskih uvjeta trgovanja, kazni te prava trgovanja i podjele tržišnih mjesta.  Trebalo je srjediti higijenske uređaje za pohranu neprodanog voća i povrća. Dotada se ono skladištilo u podrumima koji su nerijetko bili mračni, vlažni te prepuni podrumskih insekata, miševa i štakora. To je i razlog što Trešnjevčani mole gradsku vlast da i njima urede prikladna skladišta, kakva su bila i na Tržnici Dolac. Ona je posebno skrbila o čistoći na svim tržnicama pa tako i o onoj u Ozaljskoj ulici, a izričito se zabranjivalo pljuvanje i dovođenje pasa u tržne prostore.

Želite više doznati o zagrebačkom kvartu Trešnjava posjetiti ovu zanimljivu stranicu.

Što je to jača kava?

Što je to jača kava?

Neka bude malo jača kava!

Ima dana kada ne znam više što bi rekao. Kada čujem narudžbu “može jača kava” odmah sam iznerviran, onda sam iznerviran što sam iznerviran, jer ljudi nisu krivi. Kako smatram komunikaciju s potrošačem jako važnom, trudim se ispitati što time misli gost.

Najžešće ljudi miješaju gorčinu, pre prženu kavu, izgoreni okus s jačinom ili “jakom” kavom.


Neka bude malo jača kava!

Read More Read More

Zahvaljujem

Zahvaljujem

Hvala!
Vrijeme je da zahvalim svim našim gostima koji ste nas prepoznali kao mjesto u kojemu želiti uživati u svojoj kavi. Hvala svim majkama sa svojim mališanima, umjetnicima, muzičarima i glumcima, bakicama i penzionerima koji se vraćaju s placa, susjedima, zetovcima, studentima, prijateljima i naravno medvjedima i svima koji dolazi svaki dan u Teneo Coffee Shop i kojima smo postali svakodnevni ritual jer vi ste napravili Teneo time što i je – i to je mjesto gdje svi zajedno dijelimo priče bez obzira što smo. I naravno, hvala i svima koji su slučajno uletjeli i time nam dali šansu da se dokažemo. I dalje ćemo se truditi i računamo na vas! Vidimo se na kavi…