Category: Zanimljivosti

8 razloga zašto je kava dobra za zdravlje!

8 razloga zašto je kava dobra za zdravlje!

Kava nam je omiljeni napitak i bilo bi lijepo da nam usput i pomaže. Brojna istraživanja otkrivaju kako je kava dobra za zdravlje i kako utječe kod dijabetesa, depresije, raka, Alzheimera, gihta, bolesti srca i moždanih udara. Tema je tipicna flip flop situacija. Prvo je kava dobra za zdravlje, onda nije, onda pak opet je. Kakva je zbilja situacija se pitate?

Gotovo svakoga dana stiže nova vijest nekog znanstvenog tima iz svijeta kako su njihova istraživanja otkrila da kava pomaže u prevenciji neke bolesti. Koliko smijemo vjerovati takvim vijestima? Pitamo se je li zaista istina da je kava zdravija nego što smo godinama mislili? Učili su nas i oduvijek se čini da kavu ne smijemo previše piti, da nije zdrava. I što sada?

Kave smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2

Jedno istraživanje na humanom modelu nastalo ujedinjenim snagama znanstvenika iz Njemačke, Finske i Danske, pokazalo je kako kontinuirana svakodnevna konzumacija crne kave smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Taj se učinak ostvaruje putem interakcije s imunološkim sustavom: bioaktivne komponente kave (klorogena kiselina, kofein i kofeinska kiselina) smanjuju razine upalnih faktora interleukina 18 i 8-izoprostana, čija je razina direktno povezana s oksidativnim stresom, pretilošću i šećernom bolesti. Kontinuirana konzumacija kave (8 šalica dnevno – valjda se radi o filter kavi jer Nijemci Finci i Danci još uvijek najviše piju filter kavu) pokazala je pad navedenih upalnih čimbenika za 8 – 16 %, povećanje razine adiponektina (hormon koji kontrolira količinu masnog tkiva) za 6 %, porast «dobrog» HDL kolesterola i pad «lošeg» LDL kolesterola za 8 % te gubitak tjelesne mase. American Journal of Clinical Nutrition, ožujak 2010 –

Kave je dobra za zdravlje jer smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Kava protiv srčanih bolesti i raka.

Kava protiv srčanih bolesti i raka


Osim što svakodnevno ispijanje kave pomaže smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, zaključak jednog istraživanja njemačkoga instituta za prehranu u Potsdamu (DifE) je, da kava ne povećava rizik od srčanih bolesti ili raka.
Prema njima nema veze pijemo li kofeinsku ili beskofeinsku kavu. U oba su slučaja znanstvenici okupljeni oko H. Boeinga i A. Floegela mogli su “dokazati” da ne postoji rizik za navedene bolesti.

Za ovu dugoročnu analizu prikupljali su podatke o prehrani i načinu života kao i medicinskim analizama na uzorku od 42.000 odraslih osoba. U prosječnom devetogodišnjem periodu praćenja ispitanika kod 1801 je osobe dijagnosticiran rak, 394 su osobe doživjele srčani udar, 310 moždani udar i 1432 osoba oboljelo je prvi put od diabetesa tipa II. 

Uspoređivanje podataka onih koji su pili više od četiri šalice kave na dan s onima koji su pili manje pokazalo je da više konzumiranja kave nije povećalo rizik oboljenja niti rizik za tipične kronične bolesti zapadne civilizacije.

Rezultat ovog istraživanja uglavnom se slaže s istraživanjima iz SAD-a. Istraživanje i podatci objavljeni su u listu “American Journal of clinical Nutrition”.

Kava smanjuje rizik od moždanog udara kod žene do 25%

Već jedna šalica na dan smanjuje rizik od moždanoga udara. Do tog su zaključka došli znanstvenici s “Karolinska Instituta” u Stockholmu. Od 1997. godine znanstvenici prate i analiziraju podatke okupljeni oko S. Larssona na uzorku od 35.000 žena u dobi između 49 i 83 godine starosti.

Druga su istraživanja pokazala da je kofein važan pozitivan faktor, dok je istraživanje iz Potsdama dokazalo da nema razlike u konzumiranju kofeinske ili beskofeinske kave. U svakom slučaju bi se moglo reci da je kava dobra za zdravlje.

Kava širi vene što nam pomaže protiv glavobolje, astme i srčanih napada.

Dva velika istraživanja u SAD-u („Nurses Health Study i Health Professionals Follow-up Study“) s više tisuća ispitanika koja su objavljena u “Annals of Internal Medicine” smatraju da su otkrila kako kofein širi krvne vene i time pomaže u borbi protiv glavobolje, astme i srčanih napada. Drugi sastojci opet štite od raka crijeva, prostate i jetre.

Kofein sprječava rast i širenje tumora mozga

Istraživanje provedeno na južnokorejskom institutu znanosti i tehnologije (KIST) došlo je do zaključka kako kofein iz kave ili zelenog čaja snažno usporava rast inositol trifosfat receptora (IP3R) koji je direktno povezan s glioblastomom, najčešćim i najagresivnijim tipom primarnog moždanog tumora kod ljudi.

Stručni tim sa sveučilišta iz Seoula, Gyeongsanga i Atlante pojasnio je kako ključnu ulogu u širenju stanica glioblastoma igra kalcij, a njegovu količinu pak direktno kontroliraju IP3R.

Znanstvenici su otkrili da kofein usporava širenje IP3R3, pod-tipa IP3R-a koji je vrlo aktivan kod pacijenata koji pate od tumora, te na taj način direktno utječe na rast i sprječava širenje stanica tumora po tijelu, javlja kineska agencija Xinhua.

Uglavnom sva istraživanja pokazuju da ispijanje kave ima pozitivan utjecaj na zdravlje.

Zanimljivo je da navodno ipak konzumenti kave žive u prosjeku kraće – jer imaju druge nezdrave navike.

U jedno su, čini se, znanstvenici sigurni: kofein nije uzrok bolesti ili činjenice da kraće žive oni koji piju kavu. Jer po njihovim podatcima konzumiranje kave sa ili bez kofeina ima isti utjecaj na zdravlje. Moraju postojati i drugi faktori.


Neal Freedman s “National Institutes of Health” u Americi i njegovi kolege analizirali su podatke od 229.000 muškaraca i 173.000 žena, koje su skupljali od sredine 90-tih godina jednog velikog istraživanja pod imenom “NIH AARP Diet and Health Study”. Svi su probandi davali podatke o navikama prehrane, konzumiranju alkohola, u kojoj se mjeri bave sportom te puno više toga što opisuje njihov stil života.

Do 2008. godine umrlo je 52.515 sudionika, kako su objavili u “New England Journal of Medicine”. Po skupljenim podacima izračunato je jesu li konzumenti kave prije ili kasnije umrli od onih koji nisu pili kavu. I zbilja: umirali su ranije! No, podatci su također pokazali da su se isti ti uglavnom malo kretali i pili veće količine alkohola i bili skloni voću i povrću.

Najveća povezanost bila je da od onih muškaraca koji uopće nisu pili kavu 4,8% pušilo je cigarete dok je od onih s najvećom potrošnjom kave pušilo 34,7%. Kod žena ih je bilo 8,1%, odnosno 48,1%. Suma sumarum, pokazalo se da oni koji piju puno kave, sve u svemu općenito manje zdravo živi.

Kava ima pozitivan efekt, ali budite ipak umjereni u količinama koje konzumirate

Da otkriju je li sada kava pozitivna ili štetna izračunali su i analizirali situaciju bez svih ovih faktora koji i inače imaju negativan efekt na zdravlje i došli su do zaključka da kava više štiti nego šteti.

Ali samo jer su svi faktori maknuti iz računice i konzumenti kave po tome žive duže, ne znači da kava produžuje život!

Tako i njemački nutriocist U. Knopp objašnjava da su sva istraživanja hipoteze koje dovode do zaključka isključivo na principu skupljanja podataka probanada. Jednako je s najnovijom vijesti iz Švicarske, a to je da kava smanjuje tlak krvi. Sva ta analiza podataka samo da naslutiti da možda postoji nekakav pozitivan efekt. Za sada fali znanstvena povezanost između uzroka i djelovanja. Ne postoji ni jedan dokaz da kava štiti od bilo koje bolesti, ističe Knopp.

Što da sada radi pravi kavopija dok stižu pravi dokazi?

Knopp kaže:„Uživajmo u kavi ako nam paše i ne vjerujmo previše i isključivo brojnim spektakularnim vjestima da s više od četiri šalice na dan možemo smanjiti rizik od dijabetesa i drugih bolesti.”

Znate li kako je kava promjenila svijet?

Znate li kako je kava promjenila svijet?

Što je taj napitak tako proslavio? Mnogi će odmah kada se ih pita sto povezuju s kavom, odgovoriti: njegova razbuđujuće djelovanje! Na pitanje: koji je najbitniji ili najpoznatiji sastoj kave; njih 99 % bi valjda odgovorilo: “Kofein“. Neki misle čak da je kofein ili kava promjenila svijet!

Postoji zanimljiva teorija o utjecaju kave (kofeina) na svijet i njegove strukture.

Uočljivo često postala je kava za narod lako dostupna prije velikih političkih promjena. Britanski su kolonijalni gospodari okupirali Ameriku. Što je narod tada pio?

Pivu, jabučni mošt i čaj. I tek kada je svake godine sve više i više kave bilo uvezeno u Ameriku, došlo je do ustanka. Godine 1773. u Bostonu, 90 Amerikanaca maskiralo se u Indijance i pobacalo s trgovačkog broda “Dartmouth stotine vreća čaja u more. Bio je to njihov protest protiv visoke uvozne carine koju je Amerikancima naložio britanski parlament. Ovaj događaj, poznat kao Boston Tea Party (Bostonska čajanka), bio je početak američkog rata za nezavisnost. Amerikanci su složili svoju Deklaraciju nezavisnosti i osudili ispijanje čaja kao nepatriotsko.Kava je postala nacionalni napitak i Amerikanci su od tada najveći konzumenti kave. Već bi se samo tu činjenicu mogla smatrati kao razlog kako je kava promijenila svijet. Upravo je to bio početak američkog gospodarskog čuda. Sada bi se mogli zapitati kakve veze kava ima s ustankom, ako je kava proglašena nacionalnim napitkom tek nakon pobune. Istina je da su Amerikanci već puno ranije zavoljeli kavu. Već su se oko 1720. godine širom Južne Amerike proširile sadnice kave. Amerikancima je bilo puno jeftinije kupiti kavu od svojih susjeda s juga nego skupi čaj koji su im Britanci donijeli iz Azije. Tako su Amerikanci polako sve više zavoljeli kavu. Zašto? Jer su taj crni napitak zasladili! Taj crni i slatki napitak u usporedbi s pivom djeluje kao energetska injekcija. U isto su vrijeme George Washington i njegovi saveznici radili na svojoj revolucionarnoj ideji u “Merchants Coffee Houseu”. Ondje se rodio prvi demokratski ustav, a upravo je kava bila njezin motivator.

Bostonska čajanka i kako je kava promjenila svijet.

Bostonska čajanka

Možda je bum kave tada bio slučajnost ili je bilo pravo vrijeme da kava promijeni svijet?

Mislim da ipak nije, jer je cijela civilizacija europskog starog i srednjeg vijeka konzumirala samo pivu, vino i mošt. Za otrežnjenje nije postajalo ništa. U Francuskoj je dan običnog čovjeka počeo s pivom, kao što je s pivom svaki dan i završavao. Za doručak se jela juhu od pive, za ručak riba ili kobasice kuhane u pivi i na večer jaja u pivi. Čistoći pive vjerovalo se više nego prljavoj vodi za piće. U čemu je stvar? Ljudi su bili flegmatični, a alkohol im je pomogao s njihovom frustracijom o potiskivanju.


Preko noći su se vinotočja pretvorila u kavane!

Ako su do tada ljudi išli na ta mjesta da zaborave na stvarnost, onda su je sada imali jasno pred sobom. Bivša mjesta zamagljivanja uma postala su mjesta u kojima se počelo razmišljati, diskutirati i ispitivati. Samo u Parizu je broj kavana brzo porastao. Ondje ih je 1780. godine bilo već 800. Gdje su se sastajali buntovnici? Na kavi! Uspaljeni govornici i histerično rječkanje. Kava je zamijenila noć za dan. Po noći se svađalo, raspravljalo i planiralo. Urota i revolucija su rasle paralelno s nesanicom. “Robespierre” i njegovi prijatelji sreli su se u kavani. Vrata kavane “Corazza” i “Hottot” bila su otvorena za nove ideje i nove načine razmišljanja. Bila su to mjesta za utopiste i revolucionare. Sve je više ljudi krenulo prema ovim dvoranama prosvjećivanja. I što se dogodilo direktno prije napada na Bastille? – Govor “Camille Desmoulins” na stolu u “Cafe de Foy”! Početak prosvjećivanja bio je povezan s mirisom kave!


Zašto nije kava promijenila svijet svugdje, u njemačkoj na primjer nije bilo revolucije, i ondje se pila kava?!

Stvar je u tome da se u Njemačkoj pilo strašno razrjeđenu kavu. Točnije, pripremala su se tek dva zrna kave na jednu šalicu, a često samo i surogat kave od pržene cikorije (za uspored koristimo danas cca 50 zrna za jedan espresso). Tu je moglo doći samo do jako vodene revolucije. Revolucionarne snage u Njemačkoj bile su preslabe. Godine 1850. pilo se u prosijeku 52 litre rakije po stanovniku (računajući i djecu, bolesne i bebe). Iz toga proizlazi da su muškarci pili mnogo više. I onda su nakon dugih noći ispijanja rakija pili vodenastu kavu. Rezultat je bio jasan: vegetirati i ne protestirati!

No, na kraju je miris kave ipak utjecao i na Njemačku. Kava je poticala na industrijsku revoluciju i ekonomsko napredovanje Pruske. Taj se miris širio po cijeloj Europi. Madridska je revolucija počela je u Cafe Lorenzoni. Karl Marx napisao je “Das Kapital” uz ogromne količine kave. Atentat u Sarajevu, što je dovelo Europe do prvog svjetskog rata, bio je planiran u jednoj bečkoj kavani. Svugdje gdje je bio prisutan miris kave, došlo je do ubrzanja i promjene. Pitaju se teoretičari zašto taj efekt ne proradi svugdje. I na to ova teorija nudi svoj odgovor. Taj efekt ubrzanja funkcionira samo u hladnim regijama. U Europi, Sjevernoj Americi i Australiji kofein još može zagrijavati duše. Tamo gdje je vrućina obilježje svakodnevice – Afrika, Indija, Indonezija, tamo daljnje ugrijavanje uma vodi samo do radikalnosti i kaosa. Možda ima nešto u svemu tome.

Svakako je kava promjenila svijet za nas kavopije!

Smijemo li šećeriti svoj espresso?

Smijemo li šećeriti svoj espresso?

Možda i vi znate nekoga tko je upravo s godišnjeg odmora donio novi specijalitet i želi ga ponosno prezentirati. Priča nam priču o kavi, možda i o aromama koje nas čekaju skrivene u zrnu i koje naš ljubitelj kave nadobudno želi otkriti. Tako prvo krene prema mlincu. Širi se miris svježe kave. Krene dalje na espresso aparat i kava curi u šalice. I onda ste vi na redu i stavite šećer u kavu. Ono što slijedi najvjerojatnije je muk. Nitko oko vas ne može vjerovati što vidi i slijedi pitanje: “Zbilja ćeš staviti šećer u kavu?”

Postavlja se pitanje smijemo li specialty coffee šećeriti?


Koliko sam ja pratio, ovo pitanje muči mnoge i ima različitih mišljenja. Nije to ni lako pitanje, priznajem. Tako možemo i pronaći mnoge rasprave o ovoj temi. No, zapravo je sve vrlo jednostavno:

svatko može svoj espresso ili kavu piti kako on ili ona to želi.

Kaže se da je šećer prijatelj loše kave.

To nije uvijek istina jer šećer ponekad upravo pojača okus loše kave. Drugi će pak argumentirati da se arome tek u potpunosti oslobode uz malo šećera. Šećer u principu mijenja okusni profil kave. Šećer uglavnom čini kavu mekšom i slađom što je kod top vrsta kave upravo mana i uništava njihovu aromu i profinjenost.

Naravno, svatko je sigurno napravio vlastite eksperimente i došao do zaključka da je sve stvar doziranja ili možda vrste šećera. Šećer u kocki sigurno nije dobra varijanta, dok možda mrvica Demerara paše. Tako će možda onaj tko stavlja šećer u kavu reći da je sve to lijepa priča, zabrana šećera u espressu, ali za njega onda nema kave jer nema ni šećera.

Pitanje dali se stavlja šećer u kavu može biti i kulturno pitanje.

Neslaganja nisu samo među ekspertima za kavu – razlike ima, naravno, i različitim zemljama i kulturama. U Španjolskoj, primjerice, možete naručiti svoju kavu s toliko šećera da je već lagano karamelizirana. No, ako u nekom skandinavskom specialty coffee shopu, koji sigurno i sam prži svoju kavu, pitate za šećer, sigurno će vam se dogoditi da će barista početi kolutati očima i raditi dramu. Dok će jedan Talijan opet uvijek svoj espresso piti s bijelim šećerom, iako upravo tamni Muscovado šećer bolje paše uz Robustu ili talijanske mješavine.

Čime možemo sve zasladiti kavu?

Bijelim šećerom, šećerom u kockicama, smeđim šećerom, kandiranim šećerom, medom, Demerara šećerom, Muscovado šećerom ili instant šećerom. Alternativno možete probati i javorov sirup, brezin sok i palm sugar.

Što je točno šećer?

Šećer je prirodni proizvod koji se dobiva iz šećerne trske ili šećerne repice. Šećer sadrži energiju no nema  ni znatnih vitamina ni minerala. Šećer se može nazvati pohranjenom sunčevom energijom  jer ga sve zelene biljke stvaraju iz sunca, vode i ugljik dioksida. Šećerna trska i šećerna repica jedine su biljke koje stvore dovoljno šećera ( 16-18 %) da bi se ekstrakcija isplatila.

Šećer iz domačinstva, industrijski šećer ili rafinada sastoji se 99,9 % od saharoze. On mora proči stroge kontrole čistoće a može ga se dobiti kao grublji ili finije prerađen proizvod.  Šećer u kockicama je navlažena rafinada koja se preša u kockice i potom ponovo osuši.  Smeđim šećerom naziva se uglavnom svaki šećer smeđe boje.  Smeđi šećer može nastati miješanjem bijelog šećera s melasom ili nastaje kao nus produkt pri proizvodnji šećera. Ljepljiva melasa koja ostaje još na šećeru daje mu smeđu boju i ljepljivu konzistenciju. Demerera i Muscuvado šećer najbitniji su za slađenje kave.

Kaže se da je šećer prijatelj loše kave. Koliko smo kalorije unijeli kad stavimo šećer u kavu?

Koliko smo kalorije unijeli kad stavimo šećer u kavu?

Recimo da pijete dvije kave na dan?

  • U svaku kavu stavite 5 g šećera (To vam je jedna ona mala vrecica u kaficu)?
  • To je tjednom 70 g, mjesečno 280 g i godišnje 3360 g (skoro 3,5 kg) šećera samo uz kavu!
  • kalorija ima 100 g šećera ? 100 g šećera ima 406 kcal.
  • Da bi ponovo potrošili tu količinu kalorija trebali biste 70 min igrati tenis. Znaci trebali  bi godišnje barem oko 40 sati igrati tenis da potrošite kalorije koje ste kroz šećer uz kave konzumirali 🙂

Na kraju je kako svatko pije svoj espresso, njegova ili njezina osobna stvar. Kava treba biti užitak i u njoj možemo uživati samo ako je pijemo onako kako nama najviše paše i kad ne glumimo nešto drugo. Ono što bi svakako trebalo biti pravilo jest da pazimo i na kvalitetu naših sladila kako i na kvalitetu kave.

Koliko Bio kava i ostali certifikati imaju smisla?

Koliko Bio kava i ostali certifikati imaju smisla?

Nedavno mi je u lokal došao jedan potrošač kave mlađe generacije i pitao me je li naša kava certificirana: Bio kava, fair trade ili kako već, jer to je danas jako važno! To me potaklo da malo razmotrim svoje mišljenje o certifikatima i kritikama koje bi možda trebalo uzeti u obzir.

Za prodaju bio-robe, od 1. srpnja 2012. obavezan je novi bio-certifikat za cijelu Europsku uniju.

Biološki uzgojene namirnice sve su traženije. Kao potrošač često se pitate: “Što je to Bio?“, ili možda još važnije: “Je li taj proizvod zbilja Bio?”

Što je to uopće bio? Po definiciji Europske komisije, biološka poljoprivreda, dakle biološke namirnice, jesu “poljoprivredni sustav koji potrošača opskrbljuje svježim, aromatičnim i autentičnim namirnicama, pri čemu se poštuju ciklusi života i prirode”.

Read More Read More