Chris Cviljak

Chris Cviljak

pravnik , barista, otac & suprug, njemac u hrvatskoj

Grammer Nazis not welcome

Prve kavane u Europi

Prvu kavanu u Londonu otvorio Aramejac Pasqua Rosée, bivše sluge engleskog trgovca Daniela Edwardsa s kojim je putovao po bliskom otoku. Broj kavana u sljedećim godinama je naglo porastao. Do 1663. godine, bilo ih je u Londonu 83 kavana. U velikom požaru od 1666. godine veliki dio je bio izgorio. No Englezi su marljivo obnovili svoj grad, tako da do kraja stoljeća London je brojio nekoliko stotina kavana.

Zašto su bile prve kavane pod velikom pritiskom društva

Tako su i u Londonu tada razne peticije pokušale zabraniti kavane. Jednu poznatu pobunu protiv kavane su pokrenule upravo bolje polovice Londonskog političkog i financijskog svijeta. U glavnom su se žene bunili protiv toga da su njezini supruzi po cijele dane u kavani i doma totalno neproduktivni i otišle su tako daleko i postavile zanimljivu tezu, da je time na kraju cijelo čovječanstvo u opasnosti od izumiranja.Ironično mi je kod te priče da je ženama tada očito bilo draže da bi im muškarci bili po cijele dane u taverni i lokali jednu rundu za drugom, kako je to bio običaj prije doba kavana. Izgleda da su pijani, mrzovoljni, umorni, možda neki i veseli šankeri ipak bolja zabava nego nabrijani politizirani muževi koji se vraćaju is kavane. Zabrana kavana sviđala se na kratko i Karl II. Kako je bio svjestan da je upravo ta liberalna atmosfera kavana bila djelomično zaslužna za njegov povratak, tako je sada vidio upravo u tome opasnost za svoju monarhiju. No na kraju su i Karl II. I građani Londona shvatili da su kavane postale neophodna mjesta za društveni, politički i ekonomski život u Londonu.

Prve kavane su pokrenule nove društvene odnose !

Prije što je kava osvojila Europu, Zapadna Europa živjela je stoljećima u “alkoholnoj magli”. Piva ili Ale usporili su produktivnost građana. Kavu su mnogi smatrali lijekom protiv pijanstva, jer se činilo da pokreće i motivira ljude. Ta misao da kava pomaže otrezniti se do dan danas držala iako to nije nikako točno.Dakle Englezi su na kraju već i rano promovirali kavu kao zdravi napitak dok su s druge strane kanala vinari oko Marseillesa plaćali doktore da šire vijest o tome kako je kava nezdrava. Jer njihovi prihodi i prodaja je sve više pala uz konkurenciju trgovce kave. Rani primjer za tezu: “tko plaća, bira muziku.”

NO IPAK, EUROPLJANI SU BILI ŽELJNI KAVE.

Još prije Londona, godine 1645. prva kavana u Europi otvorena je u Veneciji. 1686. godine bilo je kavana i u Parizu, od kojih još uvijek postoji „Cafe Procope“. Sa svojim kristalnim lusterima, ogledalima postala je primjer svim ostalim Europskim kavanama. Već su tada postajale razne metode kuhanja kave.

U Parizu su kavu filtrirali kroz pamučne krpe, što je dovelo do slabije (vodenastije) kave od one kakvu se pili Arapi.

Osim toga, prvi se put pilo kavu s mlijekom i šećerom.

Zbog Turaka su u Beogradu i Sarajevu več 100 godina prije pili kavu.

U toku 18. i 19. stoljeća preuzela su kavane sve više ulogu literatski i kulturnih glavnih mjesta okupljanja. Najpoznatija u Italiji su bila »Circolo Aragno« u Rimu»Circolo Michelangelo« u Florenz u i »Circolo Fiorio« u Turinu.

prve kavane i kako su izgledale
prve kavane i njihov tipični interijer

U Italiji najvjerojatnije još i danas postoje najviše historičnih kavane.

Neka od prve kavane su Cafe Greco i Aragno u RimuCafe Gambrinus u Napoli, u Flo­renzuCafé GiubbeRosse i Gilli, u VenecijiFlorian i Quadri, u PaduaCafe Pedrocchi, u TrstuTommaseo i San Marco.Sva ta mjesta su svjedoci prošlosti, kulture i financijskog i društvenog razvijanja nas Europljana i do danas mjesto za internacionalno društvo.Maštovite legende se pričaju o možda najpoznatijem i najstarijem pod talijanskim kavanama, Cafe Florianu u Veneciji (1720). nalazi se ravno na Trgu Sv. Marka. U malim salama koja nosa vlastita imena poput (Saletta »dei Quadri«, »del Senato«, »cinese«, »Greca«)Sto danas čini posjetu Florianu posebnom ili više izletom u muzej je da se možete diviti slikarstvu na zidovima, zlatnih detalja, uživati u stolariji i sjediti na stolcima na kojima su prije vas sjedili Casanova, Parini, D’Annunzio, Goethe, Dickens i mnogi druge ličnosti prošlih stoljeća.Više njih novinarskih ureda poput “Gazzetta Venata” se smjestilo u Florian i pokrenuli su svoj posao.Rimski cafe “Greco” otvorio je svoja vrata samo nekoliko godina kasnije nego Florian i smjestio se nedaleko od “Piazze di Spagna”. I ovdje naiđemo na njih vise malih Prostoria i glavnu “crvenu salu” koja je rezervirana za poznate i važne ličnosti i goste. Naravno su i tu zidovi pun umjetnosti i čak postoji i vlastita biblioteka puna antiknih knjiga i dokumenata. Lista poznatih gosti je dugačka. Naravno pored njih pisaca i umjetnika i svakakvih slobodnih umova bili su ovdje i kraljevi gosti poput Ludwig I. Bavarske i Konstantina Grčke. Bili su ovdje i Papa Leo XIII. I John F. Kennedy.

KAKO JE OPĆE POZNATO, I AUSTRIJSKA KULTURA KAVE JE USKO POVEZANA S TURSKOM.

Priča o početcima bečkih kavana 1683 godine usko je povezana s opsadom Turaka. Kao i uvijek kod povijesnih događaja, legendu i istinu teško je razdvojiti. Sljedeća verzija je nekako najpopularnija:Prerušen u Turčina Georg Franz Kolschitzky probio se kroz neprijateljske linije Turaka da bi Karlu od Lothringena prenio važnu poruku. Za taj hrabri pothvat bogato su ga nagradili. Dobio je zemlju, pravo na gospodarsku djelatnost i plijen Turskih ratnika. Među time nalazile su se vreće s misterioznim crnim zrnima. Kolschitzky je započeo s poslom koji je preraslo u Bečku kavanu u blizini katedrale Sv. Stjepana. Tako barem kaže legenda koja se drži već stotinama godina.

Bečku kavanu uistinu je osnovao armenski špijun Deodato

Deodato je bio tajanstven čovjek u službi bečkog dvora koji je zahvaljujući svom porijeklu poznao zrno kave. No, turski se utjecaj nastavio i nakon njihovog povlačenja sve do danas. Na Dunavu je stajala turska vojska. Sultan Sulejman uspio je u samo nekoliko mjeseci 150.000 vojnika dovesti iz Istanbula u središte Europe. Sulejman je ogromnu vojsku opskrbljivao sa živežnim namirnicama, zapovijedao vojnicima iz najmanje 7 različitih zemalja s različitim jezicima i mentalitetima i prevozio po vrlo lošim putevima teške topove tisućama kilometara. Za to je vrijeme austrijski car Ferdinand I uz puno muke uspio skupiti jedva 17.000 vojnika iako je cijelu kršćansku zajednicu molio za pomoć. Vojno, ekonomski i kulturno nadmoćno Osmansko Carstvo preuzelo je za samo nekoliko godina vlast u svim arapskim zemljama. Turska vojska probila se na Balkan, osvojila Beograd, preuzela Rodos i porazila Mađarsko Carstvo. U tim se uvjetima dogodila gore spomenuta legenda o Kolschitzky-om. Turci su Orijent donijeli u Beč i on ga nikada više nije ni napustio

život u Bečkoj kavani nekada

Pročitajte i članak o prvim kavanama u Zagrebu ili

Ako misliš da je ovaj post bio zanimljiv, slobodno ga podjeli

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest

Ostavi svoje mišljenje