Tag: zanimljivosti

8 razloga zašto je kava dobra za zdravlje!

8 razloga zašto je kava dobra za zdravlje!

Kava nam je omiljeni napitak i bilo bi lijepo da nam usput i pomaže. Brojna istraživanja otkrivaju kako je kava dobra za zdravlje i kako utječe kod dijabetesa, depresije, raka, Alzheimera, gihta, bolesti srca i moždanih udara. Tema je tipicna flip flop situacija. Prvo je kava dobra za zdravlje, onda nije, onda pak opet je. Kakva je zbilja situacija se pitate?

Gotovo svakoga dana stiže nova vijest nekog znanstvenog tima iz svijeta kako su njihova istraživanja otkrila da kava pomaže u prevenciji neke bolesti. Koliko smijemo vjerovati takvim vijestima? Pitamo se je li zaista istina da je kava zdravija nego što smo godinama mislili? Učili su nas i oduvijek se čini da kavu ne smijemo previše piti, da nije zdrava. I što sada?

Kave smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2

Jedno istraživanje na humanom modelu nastalo ujedinjenim snagama znanstvenika iz Njemačke, Finske i Danske, pokazalo je kako kontinuirana svakodnevna konzumacija crne kave smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Taj se učinak ostvaruje putem interakcije s imunološkim sustavom: bioaktivne komponente kave (klorogena kiselina, kofein i kofeinska kiselina) smanjuju razine upalnih faktora interleukina 18 i 8-izoprostana, čija je razina direktno povezana s oksidativnim stresom, pretilošću i šećernom bolesti. Kontinuirana konzumacija kave (8 šalica dnevno – valjda se radi o filter kavi jer Nijemci Finci i Danci još uvijek najviše piju filter kavu) pokazala je pad navedenih upalnih čimbenika za 8 – 16 %, povećanje razine adiponektina (hormon koji kontrolira količinu masnog tkiva) za 6 %, porast «dobrog» HDL kolesterola i pad «lošeg» LDL kolesterola za 8 % te gubitak tjelesne mase. American Journal of Clinical Nutrition, ožujak 2010 –

Kave je dobra za zdravlje jer smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Kava protiv srčanih bolesti i raka.

Kava protiv srčanih bolesti i raka


Osim što svakodnevno ispijanje kave pomaže smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, zaključak jednog istraživanja njemačkoga instituta za prehranu u Potsdamu (DifE) je, da kava ne povećava rizik od srčanih bolesti ili raka.
Prema njima nema veze pijemo li kofeinsku ili beskofeinsku kavu. U oba su slučaja znanstvenici okupljeni oko H. Boeinga i A. Floegela mogli su “dokazati” da ne postoji rizik za navedene bolesti.

Za ovu dugoročnu analizu prikupljali su podatke o prehrani i načinu života kao i medicinskim analizama na uzorku od 42.000 odraslih osoba. U prosječnom devetogodišnjem periodu praćenja ispitanika kod 1801 je osobe dijagnosticiran rak, 394 su osobe doživjele srčani udar, 310 moždani udar i 1432 osoba oboljelo je prvi put od diabetesa tipa II. 

Uspoređivanje podataka onih koji su pili više od četiri šalice kave na dan s onima koji su pili manje pokazalo je da više konzumiranja kave nije povećalo rizik oboljenja niti rizik za tipične kronične bolesti zapadne civilizacije.

Rezultat ovog istraživanja uglavnom se slaže s istraživanjima iz SAD-a. Istraživanje i podatci objavljeni su u listu “American Journal of clinical Nutrition”.

Kava smanjuje rizik od moždanog udara kod žene do 25%

Već jedna šalica na dan smanjuje rizik od moždanoga udara. Do tog su zaključka došli znanstvenici s “Karolinska Instituta” u Stockholmu. Od 1997. godine znanstvenici prate i analiziraju podatke okupljeni oko S. Larssona na uzorku od 35.000 žena u dobi između 49 i 83 godine starosti.

Druga su istraživanja pokazala da je kofein važan pozitivan faktor, dok je istraživanje iz Potsdama dokazalo da nema razlike u konzumiranju kofeinske ili beskofeinske kave. U svakom slučaju bi se moglo reci da je kava dobra za zdravlje.

Kava širi vene što nam pomaže protiv glavobolje, astme i srčanih napada.

Dva velika istraživanja u SAD-u („Nurses Health Study i Health Professionals Follow-up Study“) s više tisuća ispitanika koja su objavljena u “Annals of Internal Medicine” smatraju da su otkrila kako kofein širi krvne vene i time pomaže u borbi protiv glavobolje, astme i srčanih napada. Drugi sastojci opet štite od raka crijeva, prostate i jetre.

Kofein sprječava rast i širenje tumora mozga

Istraživanje provedeno na južnokorejskom institutu znanosti i tehnologije (KIST) došlo je do zaključka kako kofein iz kave ili zelenog čaja snažno usporava rast inositol trifosfat receptora (IP3R) koji je direktno povezan s glioblastomom, najčešćim i najagresivnijim tipom primarnog moždanog tumora kod ljudi.

Stručni tim sa sveučilišta iz Seoula, Gyeongsanga i Atlante pojasnio je kako ključnu ulogu u širenju stanica glioblastoma igra kalcij, a njegovu količinu pak direktno kontroliraju IP3R.

Znanstvenici su otkrili da kofein usporava širenje IP3R3, pod-tipa IP3R-a koji je vrlo aktivan kod pacijenata koji pate od tumora, te na taj način direktno utječe na rast i sprječava širenje stanica tumora po tijelu, javlja kineska agencija Xinhua.

Uglavnom sva istraživanja pokazuju da ispijanje kave ima pozitivan utjecaj na zdravlje.

Zanimljivo je da navodno ipak konzumenti kave žive u prosjeku kraće – jer imaju druge nezdrave navike.

U jedno su, čini se, znanstvenici sigurni: kofein nije uzrok bolesti ili činjenice da kraće žive oni koji piju kavu. Jer po njihovim podatcima konzumiranje kave sa ili bez kofeina ima isti utjecaj na zdravlje. Moraju postojati i drugi faktori.


Neal Freedman s “National Institutes of Health” u Americi i njegovi kolege analizirali su podatke od 229.000 muškaraca i 173.000 žena, koje su skupljali od sredine 90-tih godina jednog velikog istraživanja pod imenom “NIH AARP Diet and Health Study”. Svi su probandi davali podatke o navikama prehrane, konzumiranju alkohola, u kojoj se mjeri bave sportom te puno više toga što opisuje njihov stil života.

Do 2008. godine umrlo je 52.515 sudionika, kako su objavili u “New England Journal of Medicine”. Po skupljenim podacima izračunato je jesu li konzumenti kave prije ili kasnije umrli od onih koji nisu pili kavu. I zbilja: umirali su ranije! No, podatci su također pokazali da su se isti ti uglavnom malo kretali i pili veće količine alkohola i bili skloni voću i povrću.

Najveća povezanost bila je da od onih muškaraca koji uopće nisu pili kavu 4,8% pušilo je cigarete dok je od onih s najvećom potrošnjom kave pušilo 34,7%. Kod žena ih je bilo 8,1%, odnosno 48,1%. Suma sumarum, pokazalo se da oni koji piju puno kave, sve u svemu općenito manje zdravo živi.

Kava ima pozitivan efekt, ali budite ipak umjereni u količinama koje konzumirate

Da otkriju je li sada kava pozitivna ili štetna izračunali su i analizirali situaciju bez svih ovih faktora koji i inače imaju negativan efekt na zdravlje i došli su do zaključka da kava više štiti nego šteti.

Ali samo jer su svi faktori maknuti iz računice i konzumenti kave po tome žive duže, ne znači da kava produžuje život!

Tako i njemački nutriocist U. Knopp objašnjava da su sva istraživanja hipoteze koje dovode do zaključka isključivo na principu skupljanja podataka probanada. Jednako je s najnovijom vijesti iz Švicarske, a to je da kava smanjuje tlak krvi. Sva ta analiza podataka samo da naslutiti da možda postoji nekakav pozitivan efekt. Za sada fali znanstvena povezanost između uzroka i djelovanja. Ne postoji ni jedan dokaz da kava štiti od bilo koje bolesti, ističe Knopp.

Što da sada radi pravi kavopija dok stižu pravi dokazi?

Knopp kaže:„Uživajmo u kavi ako nam paše i ne vjerujmo previše i isključivo brojnim spektakularnim vjestima da s više od četiri šalice na dan možemo smanjiti rizik od dijabetesa i drugih bolesti.”

Postoji li pravo vrijeme za ispijanje kave?

Postoji li pravo vrijeme za ispijanje kave?

Pravo vrijeme za ispijanje kave postoji, kažu znanstvenici!

Kad u jutro otvorite oči, prvo što vaš mozak traži je kava?Sto ako vam kažemo da odmah u jutru nije pravo vrijeme za ispijanje kave? Najveći vremenski pokazatelj za naš životni ritam jest svjetlo. U prosjeku, kod nas se rasvjetljava oko 8 sati ujutro. Svjetlost funkcionira kao okidač za proizvodnju kortizola, što je hormon stresa koji nas razbuđuje i daje nam energiju. Prvi vrhunac razina našeg kortizola doseže između 8 i 9 sati ujutro. Tijelo nam je na neki način prirodno napunjeno energijom, prirodno zato što se radi o reakciji našeg tijela bez kofeina. Ako pijemo kavu u to doba, kofein ne može razviti svu svoju snagu zato što ga naše tijelo ne može više apsorbirati.

Pročitajte kad je pravo vrijeme za ispijanje kave

Zato kronobiolozi, znanstvenici koji istražuju biološki ritam svih bića, savjetuju da je najbolje konzumirati kavu između 9:30 i 11:30 sati. U tom periodu nivo kortizola pada, prije nego što između 12:00 i 13:00 sati ponovno uslijedi porast.
Kada konzumiranje kave nema smisla (znam, ova rečenica za prave kavopije nema smisla 🙂

Znanstveno govoreći, to znači da konzumiranjem kave kada naše tijelo već proizvodi kortizol, uz koji smo budni i agilni, ono se navikne na prisutnost kofeina i time nakon nekog vremena više ne osjećamo njegov učinak. Iako možemo argumentirati da se u kavi uvijek i svugdje može uživati, trebali bismo kavu piti samo kada naše tijelo i mozak to i traže, tako znanstvenici kažu. Također, savjetuju da bismo trebali popodne odustati od kave, jer dolaskom mraka pada i produkcija kortizola i drugi hormoni nas pripremaju za noćni mod te spavanje. Znači, tko ne želi poremetiti svoj svakodnevni ritam spavanja, trebao bi tražiti alternative za konzumaciju. Za nas kavopije to je nezamislivo.

No, tko ipak želi, može pokušati slušati svoj bioritam i konzumirati kavu između 9:30 i 11:30 i onda ponovno između 13:30 i 16:30.

Jasno je da svatko ima svoj bioritam i svi smo mi različiti. Sve napisano je, naravno, vrlo pojednostavljeno, ali tko još nikada nije pazio na simptome svog vlastitog ritma buđenja i spavanja, trebao bi jednostavno i to jednom probati.

S time u mislima, idem piti kavu…16:20.

Što je “Menu engineering”?

Što je “Menu engineering”?

Ako vam kažem da u vašem lokalu negdje leži skriven novac, ne biste li htjeli znati gdje treba gledati?

Povećajte profit do 15% jednim redizajnom menija!

Dok u engleskom jeziku čak ima i naziv za dizajniranje i slaganje svoje pisane ponude – – hrvatski ugostitelji svoju ponudu u glavnom zovu cjenik! Tako i izgleda često tužna istina – ponude sklopljene bez ikakve kreativnosti i namjere da se gosta ciljano potakne da naručuje ono što vi želite prodati. Cjenik je popis artikala koje imate u skladištu.

Meni je srce i duša vašeg lokala – vaš razlog za otvaranje vrata svakoga dana za svoje goste. Jedan meni kombinira vaš koncept, vaš ambijent, lokaciju i, naravno, vašu ponudu u jednom komadu. Taj komad, vaš meni, je isto tako jedan od vaših najvažnijih alata za prodaju. Pametno kreiran i dizajniran meni navodi gosta da naruči ono što vi želite od njega da naručuje.

Što je MENU ENGINEERING?

Menu engineering je analiza profitabilnosti i popularnosti vaših točaka na meniju i način na koji ta dva faktora definiraju poziciju ponude na meniju. Cilj je jasan: maksimalna profitabilnost po gostu. Koncept menu engineeringa nije baziran na slučajnosti ili odlukama po osjećaju. Tehnike se baziraju na činjenicama koje je donio Boston Consulting Group davne 1970. godine i koje je kasnije prof. Donald Smith s Michigan State Universityja koristio za HoReCa.

Proces redizajna ili slaganja uspješnog menija podijeljen je u 4 faze. Prva i najvažnija, koju se ne može nikako preskočiti, jest faza analize svih točaka na meniju. Ugostitelj mora svaki ponuđeni artikl razložiti u sve njegove stavke i izraditi detaljan troškovnik za svaku pojedinu ponudu. Ovaj korak je izuzetno važan jer se cijeli engineering koncept bazira na raznim nivoima profitabilnosti svake stavke na meniju. Nakon te prve faze slijedi kategorizacija svih stavki prema nivou profitabilnosti i popularnosti kao što su STARS, PUZZLES, HORSES i DOGS. Dok su STARS ponude visokih cijena s visokom profitabilnom maržom, DOGS su najmanje tražene ponude s niskom maržom profitabilnosti.

Kada znamo što imamo, kreće faza dizajna ili prezentiranju ponude na meniju. Ovaj dio temelji se na raznim istraživanjima posljednjih 40 godina u HoReCa sektoru. Primjerice, prvi pogled na meni pada u desni gornji kut. Na tom mjestu bi trebali stajati vaši STARS!

Prema mišljenju mnogih dizajnera menija, najveća je greška izdvojiti cijene na desnom rubu menija. Gost tako podsvjesno traži ono najjeftinije. Bolja opcija je nakon opisa ponude, i nakon dva razmaka između znakova, odmah napisati cijenu. Izbjegavajte napisati nakon cijene znak € ili ispisati riječ “Euro”. To gosta samo potiče da razmišlja o novcu. Ovo su samo neki primjeri na što sve treba ili na što sve možemo utjecati. Treba također razmišljati o nazivima i opisu ponuđenog. “White chocolate Mocha” zanimljivije zvuči nego “Bijela kava s čokoladom”. Čak i broj stranica u meniju igra važnu ulogu. Što je više stranica, to je teže gosta kontrolirati u njegovom odabiru.

U posljednjoj fazi testiramo svoj novi meni. Ako vam se ovo čini zanimljivo, počnimo zajedno razmišljati o vašoj ponudi.

Kava & ljubav

Kava & ljubav

Jer imaju kava i ljubav možda nešto zajedničkoga?

Nedavno je bilo Valentinovo. Romantičari su si dali truda da taj dan bude poseban, što znači da su žene očekivale od svog dragog neki kreativan, poseban i dramatičan dokaz njegove ljubav, a muškarcima je već danima prije curio znoj zbog pritiska. No, neki su si sigurno uzeli samo malo vremena za uživanje u kavi. Razmišljajući o tom fenomenu Valentinova i ljubavi, shvatio sam da
ljubav i kava imaju dosta toga zajedničkog.

“Vruća kao pakao, crna kao đavao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav”, tako je davno, tamo negdje u 18. stoljeću, već opisao Charles-Maurice de Talleyrand-Périgord omiljenu kavu.

Ali i mlađe generacije, recimo oni rođeni do 90-ih godina prošlog stoljeća, povezuju kavu s ljubavnim avanturama. Nismo li zvali curu na kavu kad smo je htjeli upoznati ili možda nakon uspješne večere i pratnje do njezinih kućnih vrata čekali da nas zapita želimo li doći gore na još jednu šalicu kave? Kasnije rođeni vjerojatno to pitanje riješe pomoću neke aplikacije.

Evo nekih činjenica koje su kavi i ljubavi zajedničke.

“Hladnu kavu ne bi trebali podgrijati!” To su već naše bake znale, kava se pije svježa i vruća. Isto tako, svima koji boluju od neostvarene ljubavi iz prošlosti dajem po tom principu dobar savjet. Kao i hladna kava, tako i stara ljubav često ostavlja samo gorak okus. Trebali bi odustati od toga. Bolje je shuhati novu, svježu kavu – ima mnogo bolji okus!

Dobro za srce!
Lupa ti srce kao ludo? Kad ugledaš svoju dragu/dragog drastično ti raste puls? Klasična dijagnoza – zaljubljen si! Isti simptomi pojavljuju se i kod kavoljubaca. U međuvremenu je dokazano da kava smanjuje rizik od srčanih bolesti.

Čini vas sretnim!
Auto se pokvario, ukrali su vam bicikl ili ste zakasnili na vlak? Sve to nije tako strašno zato što nosimo ružičaste naočale! Friško zaljubljeni su sretni i ništa im ne može skinuti onaj osmijeh od uha do uha s lica. Tako i konzumente kave na možemo tako brzo uzdrmati. Već 4 šalice kave na dan mogu smanjiti rizik oboljenja od depresije za 10 %.

Nema spavanja!
Još koja šalica kave navečer ili putovanje u mislima k svojoj ljubavi – oboje nam ne da da zatvorimo oči. Ima toliko lijepih stvari za raditi osim spavanja.

Veća produktivnost!
Svježe zaljubljeni često imaju osjećaj da sve što si zamisle mogu i ostvariti. Mnogo su aktivniji i daju sve od sebe – ne isključivo samo na poslu. Tako i uz jutarnju kavu naš dan mnogo lakše krene i brže jurimo kroz njega. Razlog tome je što kofein potiče prokrvljenost.