smeđe zlato Havaja
Kona kava uzgaja se u Kona distriktu na zapadnoj obali otoka Havaja (Big Island), najvećom otoku havajskog arhipelaga. Još od početka 19. stoljeća na Havajima se uzgaja kava. Kosine vulkana Mauna Loa i Hualalai su strašno plodne i garantiraju idealnu mikroklimu za uzgoj visoko kvalitetne kave.
Navodno je Reverend Ruggles 1828. godine donio zrna kave iz Brazila. Kavu se u početku uzgajalo na velikim plantažama, no zbog velike svjetske krize kave u 1899. godini promijenila su se prava imovina. Vlasnici plantaže bili su prisiljeni iznajmiti zemljište svojim radnicima. Ti radnici uglavnom porijeklom iz Japana počeli su uzgajati visoko kvalitetne kave u malim obiteljskim obrtima.
Danas Kona ima 600 farmi kave od kojih se veći dio prostire na od jednog do tri hektara.
Plantaže se još uvijek vode uglavnom obiteljski i plodovi se beru ručno.
Kava cvate od veljače do ožujka. Mali bijeli cvjetići pokrivaju grmove kave koje domaći zovu cvijetine “kona snijeg”. U travnju se javljaju prvi zeleni plodovi, a krajem kolovoza počinju zoriti prve bobice. Između kolovoza i siječnja su berbe.
U sljedećih 24 sata od berbe zrna se oslobode u pulperu voćnog mesa i nakon toga idu u bazen fermentacije. Fermentacija traje između 12 i 24 sati, ovisno o temperaturi. Nakon toga se zrna suše od 7 do 12 dana.
Kona zrna se klasificiraju u dvije kategorije: Typ I su zrna iz bobica s dva zrna. Typ II su zrna iz bobica sa samo jednom zrnom (Peaberrys). Dalje se kvalificira po veličini, vlažnosti i kvaliteti; postoje Kona extra fancy, Kona fancy, Kona Number 1, Kona select i Kona Prime. Kona kava je nezamjenjiva upravo zbog vulkanske zemlje na kojoj raste. Zanimljivo je da se kone proizvode oko 700 tona godišnje dok se na svjetskom tržištu pojavi 10.000 tona kone. Moguće da je to tako jer jedan takozvani kona blend (mješavina raznih sorta kave) mora sadržavati samo 10 % kona kave, ostatak može biti bilo što.