Francuski književnik Honore de Balzac duhovni je začetnik europskog realizma. Školarcima poznat po lektiri Otac Goriot, ljubiteljima književnosti, a i široj javnosti zanimljiv po Ljudskoj komediji (svojim skupljenim djelima), a kavoljupcima – po svom ispijanju ogromnih količina kave! „Crna kao vrag, vruća kao pakao, čista kao anđeo, slatka kao ljubav!“– uskliknuo je Balzac i prionuo ispijanju, navodno, dvadesetak kava dnevno.
Središte Balzacovih romana je strast; roman je crescendo te strasti koja raste, čisti sve pred sobom i pretjeruje čak i do ubojstva. Kako u romanima, tako je i u stvarnom životu bio vođen strastima, a jedna je od najvećih bila ispijanje crne kave. Balzacovo majstorsko pisanje bilježi razne okrete, prelijevanja k apstraktnom i slično. Ali, čak i u tom prelasku na apstraktno, on i dalje ostaje čvrsto stajati na zemlji. Ništa nije zanimljivije od pronalaženja, u svim njegovim djelima, sićušnih tragova njegova svakodnevnog života, kao, primjerice, trenutaka ispijanja kave.
Vječito skriven u skupo namještenim stanovima pod različitim izmišljenim pseudonimima (Lord R’Hoone, Horace de Saint-Aubin) proveo je dane i noći pijući crnu kavu i pišući trideset stranica dnevno. Gotovo uobičajeno bilo je da liježe u šest sati navečer, naredi da ga probude u ponoć, potom piše dvanaest ili petnaest sati bez prestanka. Njegovo žeđanje za slavom bilo je toliko da je uspjeh pio dugim gutljajima, kao i kavu.
Bio je jedan od najvećih ljubitelja kave i jedan od najvećih kavopija na svijetu. Neki zapisi bilježe da je samo u vrijeme pisanja svoje slavobitne „Ljudske komedije“ popio čak 50.000 šalica kave! Također, drži se da je pio isključivo mješavinu triju kava – „bourbon, martinique i mocca“. Umro je u pedeset prvog godini života od hipertrofije, djelomice navodno zbog neumjerne konzumacije kofeina.
Zanimljivo je da je sastavio članak The Pleasures and Pains of Coffee, u slobodnom prijevodu Užitci i boli kave. Započinje na sljedeći način: Kava predstavlja veliku snagu u mom životu. Uočio sam njene efekte u epskim razmjerima. Kava izgara vašu unutrašnjost. I doista, Balzac navodi snažan utjecaj kave koji može biti presnažan ukoliko se pretjera ili popije na prazan želudac, ali i inspirativan, kao što je vjerojatno bio u njegovom slučaju: Od tog trenutka sve se u vama uzburka. Ideje krenu u brzi marš poput bataljona velike vojske na svoje legendarano bojno polje. Snaga memorije se poveća, konjica metafora razvija se u veličanstven galop, artiljerija logike žuri s klapom vagona (…), forme, oblici i znakovi postaju jasniji, papir je prošaran tintom; noćni rad počinje i završava bujicom te crne vode, kao što bitka počinje i završava crnim barutom.
Društvo kroz povijest je, kao i danas, bilo prošarano ljubiteljima kave. Od onih običnih, malih ljudi, do velikana književnosti, glazbe, politike. Mnogi su nam od njih ostali skriveni, sčućureni negdje sa svojom dragom, inspirativnom šalicom kave u odajama prošlosti, a neki su, poput Balzaca, ostavili tragove svoje ljubavi, poput zrnaca kave, na volju znatiželjnicima poput nas i vas.
Inače je “Balzac Coffee” pored Starbucksa najveći njemački lanac coffee
shopova. Studentica V. Kuhlmann otvorila je prije 15 godina u Hamburgu svoj
prvi coffee shop, a danas ih ima preko 30 u cijeloj Njemačkoj. To je pravo
poduzetništvo koje bi se Honoreu zasigurno svidjelo.
Pisala: Tihana Pšenko