Kvantiteta vs. kvaliteta?
Najveća južnoamerička država istovremeno je i najveći proizvođač kave na svjetskom tržištu. Ondje se godišnje proizvede oko 30 do 40 milijuna vreća (a 2,8 mil. tona) kave, što čini skoro trećinu ukupne svjetske proizvodnje kave. Kava je veliki faktor brazilske ekonomije, čini 10% BDP-a i 20% izvoza.
Pet milijuna ljudi zaposleno je na 230.000 “fazenda”, plantaža koje se šire na preko dva milijuna hektara zemlje, na visinama između 200 i 1000 metra. Ovdje ima više od 3 milijarde grmova biljke Arabike. Najraširenije su vrste Bourbon, Typica, Mundo Novo, Catuai i Maragogype. Vrsta Robuste nazivaju se Conillon. Brazilci nisu samo veliki proizvođači kave, nego i veliki potrošači. Domaći piju poznati “Cafesino”, a godišnja potrošnja po osobi iznosi oko 3,5 kilograma.
U sklopu sa svojim fatalističkim životom, farmeri su rijetko pokušavali optimirati uvjete koje im nameće priroda. Na primjer, dugo vremena nisu sijali sjemenke u tzv. “nurseries”, niti ih kasnije prebacili na plantažu, nego bi ih odmah sijali u zemlju. Od četri sjemenke, na taj bi način oživjele možda jedna ili dvije, tako da je uspjeh takvog načina ovisio od slučaja do slučaja. Danas su ipak “nurseries” prva točka u proizvodnji svake biljke, dok se stabla za sjenu sade ipak ipak samo u sjevernim regijama, dok bi takva stabla mogla biti i zaštita na južnijim plantažama, u slučaju mraza. Sustavi za navodnjavanje nisu baš standard, tako da urod ovisi o količini padalina, odnosno kiše. Nove se biljke režu nakon šest godina. Stablo se reže na jedan metar, ostale se grane miču. Takva se praksa ponavlja sljedeće tri godine. Berbe se često obavljaju strojno, a bobice se nakon berbe najčešće suho obrade.
Nije, stoga, ni čudo da brazilske berbe prilično variraju u kvantiteti i kvaliteti. Ipak, postoje i jako dobre kave iz Brazila kao npr. Santos iz Mogiane ili Bahia Lavato.