Kava nam je omiljeni napitak i bilo bi lijepo da nam usput i pomaže. Brojna istraživanja otkrivaju kako je kava dobra za zdravlje i kako utječe kod dijabetesa, depresije, raka, Alzheimera, gihta, bolesti srca i moždanih udara. Tema je tipicna flip flop situacija. Prvo je kava dobra za zdravlje, onda nije, onda pak opet je. Kakva je zbilja situacija se pitate?
Gotovo svakoga dana stiže nova vijest nekog znanstvenog tima iz svijeta kako su njihova istraživanja otkrila da kava pomaže u prevenciji neke bolesti. Koliko smijemo vjerovati takvim vijestima? Pitamo se je li zaista istina da je kava zdravija nego što smo godinama mislili? Učili su nas i oduvijek se čini da kavu ne smijemo previše piti, da nije zdrava. I što sada?
Kave smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2
Jedno istraživanje na humanom modelu nastalo ujedinjenim snagama znanstvenika iz Njemačke, Finske i Danske, pokazalo je kako kontinuirana svakodnevna konzumacija crne kave smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Taj se učinak ostvaruje putem interakcije s imunološkim sustavom: bioaktivne komponente kave (klorogena kiselina, kofein i kofeinska kiselina) smanjuju razine upalnih faktora interleukina 18 i 8-izoprostana, čija je razina direktno povezana s oksidativnim stresom, pretilošću i šećernom bolesti. Kontinuirana konzumacija kave (8 šalica dnevno – valjda se radi o filter kavi jer Nijemci Finci i Danci još uvijek najviše piju filter kavu) pokazala je pad navedenih upalnih čimbenika za 8 – 16 %, povećanje razine adiponektina (hormon koji kontrolira količinu masnog tkiva) za 6 %, porast «dobrog» HDL kolesterola i pad «lošeg» LDL kolesterola za 8 % te gubitak tjelesne mase. – American Journal of Clinical Nutrition, ožujak 2010 –
Kava protiv srčanih bolesti i raka
Osim što svakodnevno ispijanje kave pomaže smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, zaključak jednog istraživanja njemačkoga instituta za prehranu u Potsdamu (DifE) je, da kava ne povećava rizik od srčanih bolesti ili raka.
Prema njima nema veze pijemo li kofeinsku ili beskofeinsku kavu. U oba su slučaja znanstvenici okupljeni oko H. Boeinga i A. Floegela mogli su “dokazati” da ne postoji rizik za navedene bolesti.
Za ovu dugoročnu analizu prikupljali su podatke o prehrani i načinu života kao i medicinskim analizama na uzorku od 42.000 odraslih osoba. U prosječnom devetogodišnjem periodu praćenja ispitanika kod 1801 je osobe dijagnosticiran rak, 394 su osobe doživjele srčani udar, 310 moždani udar i 1432 osoba oboljelo je prvi put od diabetesa tipa II.
Uspoređivanje podataka onih koji su pili više od četiri šalice kave na dan s onima koji su pili manje pokazalo je da više konzumiranja kave nije povećalo rizik oboljenja niti rizik za tipične kronične bolesti zapadne civilizacije.
Rezultat ovog istraživanja uglavnom se slaže s istraživanjima iz SAD-a. Istraživanje i podatci objavljeni su u listu “American Journal of clinical Nutrition”.
Kava smanjuje rizik od moždanog udara kod žene do 25%
Već jedna šalica na dan smanjuje rizik od moždanoga udara. Do tog su zaključka došli znanstvenici s “Karolinska Instituta” u Stockholmu. Od 1997. godine znanstvenici prate i analiziraju podatke okupljeni oko S. Larssona na uzorku od 35.000 žena u dobi između 49 i 83 godine starosti.
Druga su istraživanja pokazala da je kofein važan pozitivan faktor, dok je istraživanje iz Potsdama dokazalo da nema razlike u konzumiranju kofeinske ili beskofeinske kave. U svakom slučaju bi se moglo reci da je kava dobra za zdravlje.
Kava širi vene što nam pomaže protiv glavobolje, astme i srčanih napada.
Dva velika istraživanja u SAD-u („Nurses Health Study i Health Professionals Follow-up Study“) s više tisuća ispitanika koja su objavljena u “Annals of Internal Medicine” smatraju da su otkrila kako kofein širi krvne vene i time pomaže u borbi protiv glavobolje, astme i srčanih napada. Drugi sastojci opet štite od raka crijeva, prostate i jetre.
Kofein sprječava rast i širenje tumora mozga
Istraživanje provedeno na južnokorejskom institutu znanosti i tehnologije (KIST) došlo je do zaključka kako kofein iz kave ili zelenog čaja snažno usporava rast inositol trifosfat receptora (IP3R) koji je direktno povezan s glioblastomom, najčešćim i najagresivnijim tipom primarnog moždanog tumora kod ljudi.
Stručni tim sa sveučilišta iz Seoula, Gyeongsanga i Atlante pojasnio je kako ključnu ulogu u širenju stanica glioblastoma igra kalcij, a njegovu količinu pak direktno kontroliraju IP3R.
Znanstvenici su otkrili da kofein usporava širenje IP3R3, pod-tipa IP3R-a koji je vrlo aktivan kod pacijenata koji pate od tumora, te na taj način direktno utječe na rast i sprječava širenje stanica tumora po tijelu, javlja kineska agencija Xinhua.
Uglavnom sva istraživanja pokazuju da ispijanje kave ima pozitivan utjecaj na zdravlje.
Zanimljivo je da navodno ipak konzumenti kave žive u prosjeku kraće – jer imaju druge nezdrave navike.
U jedno su, čini se, znanstvenici sigurni: kofein nije uzrok bolesti ili činjenice da kraće žive oni koji piju kavu. Jer po njihovim podatcima konzumiranje kave sa ili bez kofeina ima isti utjecaj na zdravlje. Moraju postojati i drugi faktori.
Neal Freedman s “National Institutes of Health” u Americi i njegovi kolege analizirali su podatke od 229.000 muškaraca i 173.000 žena, koje su skupljali od sredine 90-tih godina jednog velikog istraživanja pod imenom “NIH AARP Diet and Health Study”. Svi su probandi davali podatke o navikama prehrane, konzumiranju alkohola, u kojoj se mjeri bave sportom te puno više toga što opisuje njihov stil života.
Do 2008. godine umrlo je 52.515 sudionika, kako su objavili u “New England Journal of Medicine”. Po skupljenim podacima izračunato je jesu li konzumenti kave prije ili kasnije umrli od onih koji nisu pili kavu. I zbilja: umirali su ranije! No, podatci su također pokazali da su se isti ti uglavnom malo kretali i pili veće količine alkohola i bili skloni voću i povrću.
Najveća povezanost bila je da od onih muškaraca koji uopće nisu pili kavu 4,8% pušilo je cigarete dok je od onih s najvećom potrošnjom kave pušilo 34,7%. Kod žena ih je bilo 8,1%, odnosno 48,1%. Suma sumarum, pokazalo se da oni koji piju puno kave, sve u svemu općenito manje zdravo živi.
Kava ima pozitivan efekt, ali budite ipak umjereni u količinama koje konzumirate
Da otkriju je li sada kava pozitivna ili štetna izračunali su i analizirali situaciju bez svih ovih faktora koji i inače imaju negativan efekt na zdravlje i došli su do zaključka da kava više štiti nego šteti.
Ali samo jer su svi faktori maknuti iz računice i konzumenti kave po tome žive duže, ne znači da kava produžuje život!
Tako i njemački nutriocist U. Knopp objašnjava da su sva istraživanja hipoteze koje dovode do zaključka isključivo na principu skupljanja podataka probanada. Jednako je s najnovijom vijesti iz Švicarske, a to je da kava smanjuje tlak krvi. Sva ta analiza podataka samo da naslutiti da možda postoji nekakav pozitivan efekt. Za sada fali znanstvena povezanost između uzroka i djelovanja. Ne postoji ni jedan dokaz da kava štiti od bilo koje bolesti, ističe Knopp.
Što da sada radi pravi kavopija dok stižu pravi dokazi?
Knopp kaže:„Uživajmo u kavi ako nam paše i ne vjerujmo previše i isključivo brojnim spektakularnim vjestima da s više od četiri šalice na dan možemo smanjiti rizik od dijabetesa i drugih bolesti.”