Babske priče!?
Želim riješavati niz legendi i pretpostavki o kavi koje su se pogrešno etablirale kao činjenice. Kao i u svakom drugom segmentu života tako su i oko kave nastale neistine za koje nitko zapravo ne zna kako su u stvari nastale.
Dali kava trijezni ?
Apsolutno ne ! To je nažalost babska priča.
Moguće je da se čovjek zbog utjecaja kofeina subjektivno osjeća bistrije, no na polaganom razgrađivanju alkohola u jetri i oslabljenim reakcijama se apsolutno ništa neće promijeniti. Sjednete li dakle takvi za volan i zaustavi vas policija, količina alkohola u krvi biti će potpuno jednaka sa ili bez kave. Upravo iz tog razloga može se reči da u alkoholiziranom stanju i nije pametno popiti kavu jer se čovjek, poveden subjektivnim dojmom, lako može precijeniti.
Treba li kavu držati u hladioniku ?
Ne, u hladioniku je kavi puno previše vlage.
Hladnoća ne utjeće na aromu kave no velika količina kondenzirane vode u hladioniku uzrokuje preveliku vlažnost za čuvanje kave. Ako je kava otvorena nikako ne preporučamo čuvanje u hladioniku jer osim vlage se u nju uvlače i razni drugi mirisi. Čak i kod zatvorene kave postoji ventil koji privlači vlagu u unutrašnjost paketa. S druge strane, čuvanje u zamrzivaču nije štetno, no ipak bi vam preporučili uvijek kupovati mala pakiranja koja se brže potroše.
„Produženu kava je blaža!“
Često ljudi naručuju tzv. espresso lungi jer misle da će kava tada biti blaža ili piju filter kavu misleći da sadrži manje kofeina od espressa.
To je krivo! Kofein je topiv u vodi što znači da je količina kofeina u espressu manja nego u filter kavi jer je i kontakt između samljevene kave i vode kraći. Kod pripreme espressa voda je samo oko 25 sekundi u kontaktu sa kavom što gotovom espressu daje udio od 50 -60 mg kofeina dok šalica filter kave sadrži ca. 100 mg kofeina. Laičko opisivanje kave kao „jaka“ ili „jača“ najčešće ovisi o vrsti kave jer kofein sam po sebi nema nikakvog okusa. Robusta koja sadrži čak do 4,5 % kofeina (Arabika 1 do 1,7 %), ima teži „body“ i puniji volumen a ta tzv. „jačina“ ovisi i od krivoj pripremi; preduga ekstracija često nam daje gorki okus – što mnogi interpretiraju kao „jaku kavu“. Važan čimbenik je i način prženja. Duži i blaži način prženja može smanjiti udio kofeina.
„Ja podnosim kavu ali zbog kiseline nemogu piti espresso!“
I to je krivo. Voda prvo ekstrahira masnoće i arome a tek pred kraj gorčinu i nepoželjne kiseline. Suprotno uobičajenom mišljenju dobar espresso najbrobavljiviji je način pijenja kave. Greške se u najviše slučejeva događaju u pripremi espressa, tj. u predugoj ekstrakciji.
„Filter kava je zdravija od espressa!“
Opet krivo! Iz gore navedenih razloga espresso sadrži manje gorčine i kiseline a filter kava koja se drži radi održavanja temperature na vručoj ploči i dalje samo razvija štetne kiseline. Ovdje naravno pričamo o nepotrebnim kiselinama (npr. klorogenoj kiselini) koje nesmijemo pomiješati s željenim aromama i kvalitetnim (voćnim) kiselinama jedne kave. Ipak, i svježe samljevena ručno filtrirana kava koja se odmah pije razvija široku paletu aroma.
Na kraju, samo da vas podsjetimo da kava nije jedini izvor kofeina ! Jedna šalica čaja sadrži npr. 40 -50 mg kofeina, jedna tabla čokolade ca. 80 – 100 mg a jedna litra Coca Cole ca. 65 mg.