TENEO COFFEE SHOP

ZG/Trešnjevka

kava

Costa Rica – HTM Tournon

By on January 17, 2014

U ponudi imamo Costa Rica HTM Tournon. 200g u zrnu, medium roast!

Kada se Kolumbo usidrio pred obalom Costa Rice, ondje još nije bilo kave.
Tek su prije 250 godina stigle prve biljke kave preko Kube. Danas je Costa Rica superlativna zemlja uzgajačica kave. Kao prva država iz centralne je Amerike producirala kavu na komercijalan način, koristili su se znanstvenim i poljoprivrednim inovacijama i doveli uzgoj i procese obrade i proizvodnje na svjetski nivo. S prosječno 1600 kilograma po hektaru, ondje se ostvaruje najveći urod po hektaru općenito.
U Costa Rici živi oko 3,7 milijuna ljudi, a raste 400 milijuna stabala kave. Kava čini 25 % izvozne materije države. U Costa Rici se uzgajaju isključivo zrna Arabike, a uzgoj Robuste je zabranjen.  Zbog hladnije temperature noću, stabla rastu sporije što osigurava bolje razvijanje arome u zrnu.

Costa Rica se dijeli na 7 regije što se tiče uzgoja kave i oko 130.000 manjih i većih farmi kave.

Pored poznate Tarazzu kave koju se smatra jednim od najboljih svijeta , proslavile su se i Juan Vinas, H. Tournon, Windmill, Montebellow und Santa Rosa.

Tournon ima dvije registrirane oznake. “HTM” (Hippolyte Tournon) i “SAT” (Sociedad Anonima Tournon). HTM stoji za premium kvalitetu dok je SAT za ostale. Više od 60% Tournon cropa se izvozi pod HTM oznakom. Sve sorte koje ne ispunjavaju visoke standarde Costa Rice, farbaju se u plavo i namijenjene su prodaji domaćim kupcima.
Mnogi svjetski kavoljupci smatraju tih tristotinjak sorti Arabike s Costa Rice jednima od najboljih kava na svijetu. Najbolje regije uzgoja su Naranjo, Tarazzu i Tres Rios.

Strogi zakoni o vodi i zaštite okoliša su pored idealnih klimatskih uvjeta također uzrok ove vrhunske kvalitete. Prvi se put iz Costa Rice kava izvozila u Panamu davne 1820. godine. Bio je to prvi korak koji je kasnije promijenio život cijeloj populacije. Godine 1832. kava se uglavnom izvozila u Čile, gdje se prepakiravala i dalje slala do Engleske pod brendom „Cafe Chileno de Valparaiso“ i gdje se i prodavala engleskim potrošačima. Tek 1843. godine, kada je jedna grupa vizionara otkrila kompleksni biznis izvoza kave u London, sve se promijenilo. Engleski kapetan „William Le Lacheur Lyon“ engleskog broda „The Monarch“ omogućio je da se prve vreće kave direktno izvoze u London. Costa Rica je tada postala internacionalno poznata. Zahvaljujući kavi modernizirala se država. Bogati su poslali svoje studente u Europu koji su se vraćali kao doktori i inženjeri. Standard življenja je naglo porastao.

Novi prihod ostvaren izvozom kave omogućio je 1890. godine izgradnju željezničke linije od San Josea do atlantske obale: „Ferrocarril al Atlántico“. Farmeri kave su sedam godina kasnije u glavnom gradu zajedno izgradili nacionalni teatar. Upravo je zbog kave Costa Rica jedna od najstarijih stabilnih demokratskih država Srednje Amerike. Smrtna je kazna ukinuta 1870. godine. Costa Rica i kava su kao stvoreni jedno za drugo. Zemlja ima pravu kiselinu zbog vulkanskih pepela i bogatstvo organskih tvari, čime su vlaga i kisik biljci lakše dostupni.

Zbunjujuće narudžbe!

By on February 6, 2013

Lude, smiješne i besmislene narudžbe jedna su mi od najdražih tema

, iako se njima sigurno samo ja veselim. Današnji konobari i bariste primaju svakakve narudžbe. Često nije jasno na što ljudi misle kada naručuju svoj napitak. Terminologija za kavu koja se naručuje u kafićima je naravno u svakoj zemlji različita pa se tako i kod nas stvorio poseban jezik u kafićima. Ipak, ostaju situacije koje su dosta zbunjujuće, a često i gost sam ne zna je li naručio kako treba. Meni često nije jasno postoje li još uvijek ljudi koji nisu shvatili da se kava u kafićima kuha na espresso aparatima. Kako inače objasniti narudžbu poput „jednu običnu kavu!“

Što je to obična kava?

Filter kava? Turska? Kako tek neobična kava izgleda? Najvjerojatnije naručitelj misli na espresso. Jer kuhamo kavu na espresso aparatu. Često ljudi taj stroj i zovu caffe aparat. Jer, kada se u Italiji naručuje „jedan cafe“ onda nam serviraju jedan espresso. Pa najvjerojatnije smo taj naziv preuzeli od susjeda. No, kava-aparata – ne postoji!

Zbunjujuće su često i narudžbe poput „jednu kratku“. Pitam se odmah imam li pred sobom gosta koji se razumije u kavu. Je li mislio na kratki espresso (Talijani su ga nazvali Ristretto) ili općenito na svoju veliku šalicu turske kave kao kod kuće pa bi sada htio onu malu, onaj espresso.

Problema ima i kod narudžbe jednog macchiata. Zbunjujuće jer smo naviknuti na ispijanja kave s mlijekom. Pod kavom s mlijekom naši potrošači podrazumijevaju jedan espresso (valjda!) s više toplog mlijeka u šalici. Pitam se želi li naš gost zbilja macchiato, jedan espresso s par kapljica hladnog mlijeka (macchiato freddo) ili toplog mlijeka (macchiato caldo) – naravno, trebam to ispitati – ili zapravo misli na našu nacionalnu kavu s mlijekom, nazivajući je macchiato? Ili želi čak naš Latte Macchiato (visoku čašu punu mlijeka), ali mu se ne čini važno izgovoriti Latte?!

Što je onda bijela kava?

Nije li to kava s mlijekom? Možda je sada vrijeme reći da je najvažnije da se gost i barista moraju razumjeti! Hoću reći, ako barista zna na što je gost mislio, onda je sve u redu, kome je onda potrebna nekakva terminološka lekcija? Pod bijelom se kavom najčešće podrazumijeva kava s mnogo mlijeka u nešto većoj šalici. Ja bi napravio Latte Macchiato.

Često imamo situaciju kada gost naruči „jedan produženi“ (espresso lungo). Kada onda krenem prema šalici za espresso, može se dogoditi da gost razočarano zatraži veliku šalicu, u nadi da će dobiti i veliku količinu kave (to bi onda već bio Americano). Tu je opet riječ o klasičnom slučaju onog gosta koji se još nikada nije suočio s espresso aparatom. Produženi espresso je espresso kojemu se dodaje malo više vruće vode kako bi postao malo blažeg (vodenastog) okusa. Primjera ima još koliko želite.

Dakle, dalje se trudim komunicirati s vama da tako otkrijem što zapravo želite.
Vidimo se na kavi…

Teneo je Nesica FREE ZONE

By on February 5, 2013

Cappuccino čokolada ili vanilija!

Bio sam u čudu kada je mlada gošća naručila cappuccino nadajući se gore navedenim instantnim napitcima. Kako mi je naruđba bila sumnjiva, pitao sam misli li na instant napitak, na što mi odgovorila: “Pa na što drugo?” Općenito, još me uvijek čudi i pitam se kako su napitci poput instant cappuccina i kave dospjeli na ugostiteljsku ponudu pored svih espresso aparata? Što je razlog tomu? Lijenost ili neznanje? – ne znam! No, ono što znam je da toga nema nigdje sve od Zagreba do Helsinkija i šire. Instant vrećice su razumljive za uporabu kod kuće, na putu ili na kampiranju.

Kad govorimo o instant kavi, mislimo na granule kave koje su topive u vodi.
Instant kavu izumio je u Chicagu 1901. japanski znanstvenik Satori Kato. Kamen temeljac u industrijskoj proizvodnji postavila je 1938. švicarska firma Nestlé. Vrlo vjerojatno se pri proizvodnji usmjeravala pažnja na dulji rok uporabe ovog proizvoda u odnosu na normalnu kavu jer se pokušavalo povećati iskoristivost kave u rodnim godinama. Osim toga, prednost je i u jednostavnijoj pripremi u odnosu na klasičnu kavu. Samo, problem je što su neusporedive.
Tridesetih je godina Nestle na tržište iznio NESCAFÉ – prvu kavu u topivim granulama.

U međuvremenu je NESCAFÉ postao jedna od najomiljenijih marki instant kave i koristi se u svijetu više od bilo koje pržene kave. Prema podatcima samog Nestléa, na svijetu se dnevno u otprilike 150 zemalja popije 4100 šalica NESCAFÉ-a po sekundi, što je 354 milijuna šalica instant kave dnevno. Uz takvu potrošnju je NESCAFÉ najviše ispijana kava uopće.
Dakle, uz te podatke nije uopće čudno da je mladim ljudima pojam kave upravo „Nesica“.

ALI!

Nesica nije kava! To je slatki napitak u kojemu se ne ističe ništa osim šećera. Gotovo su svi proizvodi istog okusa: slatki napitak! Od kave se ne osjeti gotovo ništa. To nema veze s aromom kave. Ako to sada gledamo kao ljubitelji kave, možemo reći da se u ovim slučajevima ne može pričati o kavi nego više o napitcima na temelju instant kave. Naziv “NESICA” dobio je svoje mjesto pored kave i odnosi se na jedan specifičan napitak, no ne na kavu.

Mi nemamo Nescafe!

malo, malo više, više…

By on October 24, 2012

Odrasli piju ujutro ili preko dana svoju šalicu kave.

Djeca to ne bi trebala!? Kofein koji nas odrasle razbuđuje kod djece može uzrokovati nemir, slabu koncentraciju ili čak stres. Probati ga naravno mogu, ali im najvjerojatnije nije fin – gorak im je. Tinejdžeri smiju povremeno popiti koju šalicu pa s vremenom sve više. Tako otprilike izgleda prosječni put kavopije i takva je naša društvena odgojna praksa.
Problem je kod trudnica i mama koje si ništa ne žele više nego prespavati jednu cijelu noć ili popiti veliku šalicu kave uz doručak. Njima je to nezamisliva misija jer ne žele naštetiti svojoj bebi s kofeinom. Sada je jedna brazilsko istraživanje došlo do zaključka da trudnice ili mame koje doje mogu piti jednu do dvije kave na dan bez da to ima utjecaj na ritam spavanja njihove djece. Utjecaj kofeina na bebe u znanstvenom i medicinskom svijetu provlači se već dugo kroz mnoge diskusije, valjda otkada znaju za kofein. Neki su izvještaji u prošlosti povezali konzumaciju kofeina u trudnoći s povećanim rizikom ranoga poroda ili pobačaja. Novija istraživanja to navodno više ne potvrđuju.

Istraživanje

Znanstvenici oko Ine Santos s “Federal University of Pelotas” ispitali su 885 mama o njihovom konzumiranju kofeina i navikama i ritmu spavanja njihovih beba starih tri mjeseca. Rezultati su objavljeni u stručnom magazinu “Pediatrics”.
Skoro svi probanti su pili kavu u trudnoći.
“Skromno konzumiranje kofeina u trudnoći i periodu dojenja čini se da u prva tri mjeseca života nema utjecaj na spavanje bebe.”, pišu Santos i kolege. Većih bi se količina žene ipak trebale odreći. Skoro sve žene pile su u trudnoći kavu, 20 % njih čak više od 300 mg. Oko 14 % žena tek je nakon poroda počelo piti kavu.
Neželjeno češće – više od tri puta u noći – probudilo se tek 15 % svih beba. Zaključak znanstvenika je da bebe konzumirajućih mama nemaju povećani rizik od teškoća spavanja. Stručnjaci su na to istraživanje reagirali pozitivno. “Ono dopunjuje velik broj istraživanja koja tendiraju prema tezi da je konzumiranje kofeina u malim količinama u trudnoći sigurno.” Tako kaže W. Barth s General Hospital Bostona.
Barth je bio predsjednik “American College of Obstetricians and Gynecologists (ACOG)”, koje je 2010. dnevnu dozu od 200 mg kofeina klasificiralo kao nezabrinjavajuću. “Jesu li veće količine u trudnoći štetne još se ne zna”, kaže. Istraživanja pokazuju kako bebe imaju problema sa spavanjem i nervozom kad mame pređu granicu od 300 mg. I L. Hanley, ginekologinka s “Massachusetts General” obnjašava da je doza od 300 mg ona koju mame smiju unjeti i koju zdrave bebe mogu preraditi. To vrijedi isključivo za zdrave bebe, napominje. Rano rođene slabije i sporije prerađuju kofein, tako da kada dobiju kofein preko majčinoga mlijeka, mogli bi osjetljivo reagirati i na puno manje količine.

Koliko je kofeina u kojem piću?

Šalica filter kave 125 ml: 80 – 120 mg kofein
Šalica instant kave 125 ml: 100 mg kofein
Šalica beskofeinske kave 125 ml: 3 mg kofein
Espresso 50 ml:  50 – 100 mg kofein
Latte macchiato (baza 1 espresso) 200ml: 50 – 100 mg kofein
Šalica zelenoga čaj 250 ml: 66 mg kofein
Šalica kakaoa 250 ml: 16 mg kofein
Energy drink 250 ml: 80 mg kofein
Čaša Coca-Cole 200 ml: 30 – 70 mg kofein
Čokolada 100g : 10 – 80 mg kofein
Mliječna čokolada 100g: 15 – 20 mg kofein