TENEO COFFEE SHOP

ZG/Trešnjevka

Posts by: teneo

Priča o našoj tržnici

By on February 4, 2015

U izvorima iz 17. stoljeća susrećemo se s lokalitetom Pod Črešnjom pa je otuda i nastalo ime Trešnjevka. U to su vrijeme ovdje živjeli kmetovi kraj grada Zagreba. U drugoj polovini 19. stoljeća na tom mjestu nastaju prve jezgre neplanski građenih naselja siromašnih gradskih slojeva.

Regulatornom osnovom za razvoj grada iz 1889. godine postavljeni su temelji današnje Trešnjevke. Ulice su umjesto brojeva dobile imena, a trgovi slova. Tako je Trešnjevački trg bio Trg U. Na Trešnjevci su se gradile radničke četvrti sa skromnim nastambama zagrebačkih radnika, a kako se je to područje sve više naseljavalo trebalo je urediti za život što snošljivije uvjete.

Napredak je nastupio izgradnjom tramvajske pruge, uvođenjem električne struje te otvaranjem mnogih trgovina, tvornica i sl. Otprilike u isto vrijeme otvara se i prvo tržište na prostoru Ozaljske ulice. Ono je danas poznato kao Trešnjevački trg, odnosno Trešnjevačka tržnica. Kao i većina zagrebačkih tržnica i ona je otvorena u prvoj polovini 20. stoljeća. Već u tridesetim godinama 20. stoljeća zahtijevalo se proširenje tržnice u Ozaljskoj ulici jer se njome služila cijela Trešnjevka u kojoj je živjelo oko 40.000 stanovnika. Da bi se uveo red na zagrebačkim tržnicama i tržištima, Gradska je uprava donijela Tržišni red (1922., 1935. i 1939. godine), a u onome iz 1922. godine vidljivo je da tržnice na Trešnjevci još nema. U Tržišnom redu iz 1935. godine tržnica je postojala, a 1939. godine navedena su sva mjesta u Zagrebu na kojima se smjelo javno prodavati živežne namirnice. To su bile Gradska tržnica Pod Zidom – Dolac, Gradska tržnica u Branimirovoj ulici i Gradska tržnica u zgradi Arko – Jadranskog osiguravajućeg društva Pod Zidom. Za ostala mjesta prodaje koristio se termin tržište, dok je tržnica za prodaju voća i povrća na veliko bila u Branimirovoj ulici i Gradska ribarnica na Dolcu. Tržišni red je određivao odnose trgovanja na tržnici i tržištu, od određivanja tržišnih dana, ubiranja tržišne takse, higijenskih uvjeta trgovanja, kazni te prava trgovanja i podjele tržišnih mjesta.  Trebalo je srjediti higijenske uređaje za pohranu neprodanog voća i povrća. Dotada se ono skladištilo u podrumima koji su nerijetko bili mračni, vlažni te prepuni podrumskih insekata, miševa i štakora. To je i razlog što Trešnjevčani mole gradsku vlast da i njima urede prikladna skladišta, kakva su bila i na Tržnici Dolac. Ona je posebno skrbila o čistoći na svim tržnicama pa tako i o onoj u Ozaljskoj ulici, a izričito se zabranjivalo pljuvanje i dovođenje pasa u tržne prostore.

Coffee krimić

By on January 20, 2015

The usual suspects

Dragi gost: (sramežljivo) Dobar dan! Ja bi onakvu finu kavu kao i prošli put kada sam bila ovdje kod vas.
Ja: Može! A što ste to pili zadnji put? Espresso?
Dragi gost: (nesigurno) Ma nee. Nešto onako fino! Kremasto! Veliko!
Ja: Dobro znači nešto s puno mlijeka?! Latte Macchiato možda?
Dragi gost: Joj, ma ne znam. To je vaš kolega bio napravio.

(Naravno, sad je sve jasno)

Ja: Aha! Ajmo od početka. Kako je izgledala šalica? Staklena ili keramične? (pokazujem sve šalice)
Dragi gost: (teško izdiše) Ma kaj ja znam! Možda ova…ma ne ova je bila…me ne znam!
Ja: Samo polako! nemojte se uzrujati. Ajmo probati nešto isključiti. (pokazujem najmanje i najveće šalice)
Dragi gost: Da ova nije! Nije ni ova! Ova je valjda bila! Da..da
Ja: Ok. kremasto ste rekli? Znači s toplim mlijekom.
Dragi gost: (sada već nervozno) Ma kaj ja znam! Valjda toplo??!
Ja: ( malo zbunjen) Ne sjećate se dali je bilo mlijeko toplo ili hladno, ali da je bilo kremasto?!
Dragi gost: Kremasto, kremasto…da da!
Ja: Ok! To vam je kava s mlijekom kod nas…samo vi sjednite, donijet cu vam kad je gotovo!
Dragi gost: (onako iscrpljena) aha…može…hvala!

2,5 minute kasnije

Ja: evo ga! Je to – to?
Dragi gost: (kuša kavu – onda nesigurno) Ne…mislim da nije to bilo to…ali u redu je hvala! Dobro je i ovo.
Ja: Može, Hvala!

🙂

 

Poluistine

By on September 10, 2014

Babske priče!?

Želim riješavati niz legendi i pretpostavki o kavi koje su se pogrešno etablirale kao činjenice. Kao i u svakom drugom segmentu života tako su i oko kave nastale neistine za koje nitko zapravo ne zna kako su u stvari nastale.

Dali kava trijezni ?

Apsolutno ne ! To je nažalost babska priča.

Moguće je da se čovjek zbog utjecaja kofeina subjektivno osjeća bistrije, no na polaganom razgrađivanju alkohola u jetri i oslabljenim reakcijama se apsolutno ništa neće promijeniti. Sjednete li dakle takvi za volan i zaustavi vas policija, količina alkohola u krvi biti će potpuno jednaka sa ili bez kave. Upravo iz tog razloga može se reči da u alkoholiziranom stanju i nije pametno popiti kavu jer se čovjek, poveden subjektivnim dojmom, lako može precijeniti.

Treba li kavu držati u hladioniku ?

Ne, u hladioniku je kavi puno previše vlage.

Hladnoća ne utjeće na aromu kave no velika količina kondenzirane vode u hladioniku uzrokuje preveliku vlažnost za čuvanje kave. Ako je kava otvorena nikako ne preporučamo čuvanje u hladioniku jer osim vlage se u nju uvlače i razni drugi mirisi. Čak i kod zatvorene kave postoji ventil koji privlači vlagu u unutrašnjost paketa. S druge strane, čuvanje u zamrzivaču nije štetno, no ipak bi vam preporučili uvijek kupovati mala pakiranja koja se brže potroše.

„Produženu kava je blaža!“

Često ljudi naručuju tzv. espresso lungi jer misle da će kava tada biti blaža ili piju filter kavu misleći da sadrži manje kofeina od espressa.

To je krivo! Kofein je topiv u vodi što znači da je količina kofeina u espressu manja nego u filter kavi jer je i kontakt između samljevene kave i vode kraći. Kod pripreme espressa voda je samo oko 25 sekundi u kontaktu sa kavom što gotovom espressu daje udio od 50 -60 mg kofeina dok šalica filter kave  sadrži ca. 100 mg kofeina. Laičko opisivanje kave kao „jaka“ ili „jača“ najčešće ovisi o vrsti kave jer kofein sam po sebi nema nikakvog okusa. Robusta koja sadrži čak do 4,5 % kofeina (Arabika 1 do 1,7 %), ima teži „body“ i puniji volumen a ta tzv. „jačina“ ovisi i od krivoj pripremi; preduga ekstracija često nam daje gorki okus – što mnogi interpretiraju kao „jaku kavu“. Važan čimbenik je i način prženja. Duži i  blaži način prženja može smanjiti udio kofeina.

„Ja podnosim kavu ali zbog kiseline nemogu piti espresso!“

I to je krivo. Voda prvo ekstrahira masnoće i arome a tek pred kraj gorčinu i nepoželjne kiseline. Suprotno  uobičajenom mišljenju dobar espresso najbrobavljiviji je način pijenja kave. Greške se u najviše slučejeva događaju  u pripremi espressa, tj. u predugoj ekstrakciji.

„Filter kava je zdravija od espressa!“

Opet krivo! Iz gore navedenih razloga  espresso sadrži manje gorčine i kiseline  a filter kava koja se drži radi održavanja temperature na vručoj ploči i dalje samo razvija štetne kiseline. Ovdje naravno pričamo o nepotrebnim kiselinama (npr. klorogenoj kiselini) koje nesmijemo pomiješati s željenim aromama i kvalitetnim (voćnim) kiselinama jedne kave. Ipak, i svježe samljevena ručno filtrirana kava koja se odmah pije razvija široku paletu aroma.

Na kraju, samo da vas podsjetimo da kava nije jedini izvor kofeina ! Jedna šalica čaja sadrži npr. 40 -50 mg kofeina, jedna tabla čokolade ca. 80 – 100 mg a jedna litra Coca Cole ca. 65 mg.

šećer, kava i tenis

By on September 9, 2014

Malo matematike i šećer 🙂

Pijete kavu sa šećerom? Dvije na dan? U svaku kavu 5 g šećera? To je tjednom 70 g, mjesečno 280 g i godišnje 3360 g (skoro 3,5 kg) šećera samo uz kavu! Koliko kalorija ima 100 g šećera ? 100 g šećera ima 406 kcal. Da bi ponovo potrošili tu količinu kalorija trebali biste 70 min igrati tenis. Znaci trebali  bi godišnje barem oko 40 sati igrati tenis da potrošite kalorije koje ste kroz šećer uz kave konzumirali.

Ali:

Šećer je prirodni proizvod koji se dobiva iz šećerne trske ili šećerne repice. Šećer sadrži energiju no nema  ni znatnih vitamina ni minerala. Šećer se može nazvati pohranjenom sunčevom energijom  jer ga sve zelene biljke stvaraju iz sunca, vode i ugljik dioksida. Šećerna trska i šećerna repica jedine su biljke koje stvore dovoljno šećera ( 16-18 %) da bi se ekstrakcija isplatila. Još neki izvori  šećera su, javorov sirup, brezin sok i palm sugar.

S čime se može zasladiti kavu ili čaj ?

Bijelim šećerom, šećerom u kockicama, smeđim šećerom, kandiranim šećerom, medom, Demerara šećerom, Muscovado šećerom ili instant šećerom.

Šećer iz domačinstva, industrijski šećer ili rafinada sastoji se 99,9 % od saharoze. On mora proči stroge kontrole čistoće a može ga se dobiti kao grublji ili finije prerađen proizvod.  Šećer u kockicama je navlažena rafinada koja se preša u kockice i potom ponovo osuši.  Smeđim šećerom naziva se uglavnom svaki šećer smeđe boje.  Smeđi šećer može nastati miješanjem bijelog šećera s melasom ili nastaje kao nus produkt pri proizvodnji šećera. Ljepljiva melasa koja ostaje još na šećeru daje mu smeđu boju i ljepljivu konzistenciju. Demerera i Muscuvado šećer najbitniji su za slađenje kave.

Kaže se da je šećer prijatelj loše kave te da ju radi podatnijom i slađom. To nije uvijek istina jer šećer ponekad upravo pojača okus loše kave. Šećer u principu mijenja okusni profil kave. Dodavanje šećera u kavu ovisno je i o ukusu, tradiciji i kulturi pojedine zemlje. Jedan Talijan uvijek će svoj espresso piti s bijelim šećerom iako upravo tamni Muscovado šećer bolje paše uz Robustu ili njihove mješavine, koje se pretežno koristi u Italiji. Šećer uglavnom čini kavu mekšom i slađom što je kod top vrsta kave upravo mana i uništava njihovu aromu i profinjenost.

No ako zbilja volite slatko i ne možete drugačije onda pustite sve ove priče i uživajte u svojoj kavi!